Awon Origun Igbagbo-ododo "Al-'Iimaan" -- Eyi ti a tumo si Yoruba lati owo Sharafuddeen Gbadebo Raji
Awọn origun
igbagbọ-ododo"Al-Iimaan"
Eyi ti a tumọ si
Yoruba lati ọwọ:
Sharafuddeen Gbadebọ Raji
Ilẹ Saudi Arabia, Ilé-isẹ -Ministiri-
ẹkọ giga - Ilé-ẹkọ giga ti Islam ni ilu Madina
Aaye iwadii-ijinlẹ - Ẹka yiyi ọrọ pada
lati ede kan si omíran
بسم الله الرحمن
الرحيم
Mo bẹrẹ ni orukọ Ọlọhun Alaanujulọ
Aladipele-ẹsan-rere
Gbogbo ọpẹ ti
Ọlọhun ni i se, ikẹ ati ọla Ọlọhun k'o maa ba ẹni ti
kò si anabi kan mọ lẹyin rẹ, Anabi wa, Muhammad ọmọ
Abdullaah, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a"; lẹyin
naa:
Dajudaju titan
imọ Islam ka ni oripa nla nipa sise alaye paapaa
Islam, ati fifi awọn opo ẹsin naa rinlẹ, ati tita awọn
ijọ yii ji.
Ohun afojusi
alapọnle yii si ni ohun ti ilé-ẹkọ giga ti Islam [ni
ilu Madina] n gbiyanju lati fi rinlẹ gba ọna ipepe,
ati ikọnilẹkọ.
Ati pe nitori
atikopa ninu fifi eleyii rinlẹ ni aaye iwadii-ijinlẹ
ni ilé-ẹkọ giga yii se se eto, ti o si se ipalẹmọ fun
ọpọlọpọ ninu awọn adawọle ti imọ, eyi ti o ni itumọ,
ninu rẹ si ni awọn iwadii ti o rinlẹ nipa Islam, ati
awọn ẹwa rẹ, ati titan an ka, nitori ojukokoro rẹ lori
atise ipese fun awọn ọmọ ijọ Musulumi, pẹlu eyi ti o
rinlẹ ju, ti o si lagbara ju ninu awọn ẹkọ nipa Islam,
ati adisọkan rẹ, ati awọn ofin rẹ.
Eleyii si ni iwadii nipa «
Awọn origun igbagbọ-ododo "Iimaan"»
ti i se ọkan ninu awọn èto aaye iwadii-ijinlẹ yii,
nigba o dari apa kan ninu ikọ awọn olukọ ni ilé-ẹkọ
giga yii, lati kọwe nipa koko ọrọ yii, lẹyin naa l'o
pa igbimọ imọ-ijinlẹ ni aaye iwadii yii lasẹ pẹlu sise
ayẹwo ohun ti wọn kọ, ki wọn o si pe ohun ti o din [ninu
rẹ], ki wọn si gbe e jade pẹlu aworan ti o tọ si i,
pẹlu gbigbiyanju lati so awọn ohun ayẹwo ti imọ naa pọ
pẹlu awọn ẹri-ọrọ wọn, [ti wọn wa] ninu Al-Qur'aan,
ati Sunna.
Aaye
iwadii-ijinlẹ yii si n se ojukokoro -gba ara iwadii
yii- lọ sidi mimu ki awọn ọmọ Musulumi o le ni awọn
imọ ẹsin alanfaani, nitori eleyii l'o se tumọ rẹ si
awọn ede agbaye, ti o si tan an ka, ti o si gbe e wọ
inu internet.
A n bẹ Ọlọhun,
ti O gbọn-un-gbọn, ti O si ga, pe ki O san ijọba ilẹ
Saudi Arabia ni ẹsan rere, ati eyi ti o pe ju [ninu]
rẹ, lori ohun ti o fi n sọwọ ninu awọn iyanju nla,
nitori atise isẹ sin Islam, ati titan an ka, ati sisọ
awọn aalà rẹ, ati lori ohun ti ilé-ẹkọ giga yii n ri
gba ninu iranlọwọ, ati amojuto, lati ọdọ ijọba naa.
A si n bẹ Ọlọhun
-ibukun ati giga ni fun Un- pe ki o jẹ ki iwadii yii o
sanfaani, ki O si fi wa se kongẹ pẹlu idẹra Rẹ, ati
apọnle Rẹ, lati gbe awọn ti o sẹku ninu awọn adawọle
aaye iwadii yii jade, gẹgẹ bi a ti se n bẹ Ẹ -giga ni
fun Un- pe ki o fi gbogbo wa se kongẹ lọ sidi ohun ti
O fẹran, ti O si yọnu si, ki O si se wa [ni ọkan] ninu
awọn olupepe [lọ sidi] imọna, ati awọn alaranse [fun]
otitọ.
Ikẹ ati ọla
Ọlọhun, ati oore Rẹ, k'o maa ẹru Rẹ, ati ojisẹ Rẹ,
Anabi wa, Muhammad, ati awọn ara ile rẹ ati awọn
Sahaabe rẹ.
Awọn ni nini igbagbọ-ododo si Ọlọhun,
ati awọn Malaika Rẹ, ati awọn tira Rẹ, ati awọn ojisẹ
Rẹ, ati ọjọ ikẹyin, ati
akọsilẹ -kadara- rere rẹ,
ati aburu rẹ.
Ọlọhun
-giga ni fun Un-
sọ pe:
}
ولكن البر من آمن بالله واليوم الآخر والملائكة والكتاب
والنبيين
{
[سورة البقرة: 177].
« Sugbọn
oluse-daadaa ni ẹni ti o gba Ọlọhun gbọ,
ati ọjọ ikẹyin, ati awọn
Malaika, ati awọn tira,
ati awọn anabi » [Suuratul-Baqarah: 177].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
آمن الرسول بما أنزل إليه من ربه والمؤمنون كل آمن بالله
وملائكته وكتبه ورسله لا نفرق بين أحد من رسله
{
[سورة البقرة: 285].
« Ojisẹ naa gba ohun
ti a sọ kalẹ fun un lati ọdọ Oluwa rẹ gbọ, ati awọn
olugbagbọ-ododo, onikaluku wọn gba Ọlọhun gbọ,
ati awọn malaika Rẹ, ati
awọn tira Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ, a kò ni i
se iyatọ laarin ọkan ninu awọn ojisẹ Rẹ » [Suuratul-Baqarah:
285].
« Igbagbo-ododọ ni
ki o gba Ọlọhun gbọ, ati awọn Malaika Rẹ, ati awọn
tira Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ, ati ọjọ ikẹyin, ati
akọsilẹ -kadara-: rere rẹ ati aburu ». [Muslim l'o gbe
e jade].
Igbagbo-ododo
-Iimaani-
ni ọrọ kan [ti a n sọ] pẹlu
ahọn, ati adisọkan, ati sisisẹ
pẹlu awọn orike, a maa lekun
pẹlu titẹle ti Ọlọhun, a si maa dinku pẹlu dida
ẹsẹ.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
إنما المؤمنون الذين إذا ذكر الله وجلت قلوبهم وإذا تليت
عليهم آياته زادتهم إيماناً وعلى ربهم يتوكلون. الذين
يقيمون الصلاة ومما رزقناهم ينفقون. أولئك هم المؤمنون
حقا
{
[سورة الأنفال: 2-4].
« Awọn
olugbagbọ-ododo ni awọn t'o se pe nigba ti a ba darukọ
Ọlọhun, ẹwariri a maa mu awọn ọkan wọn, nigba ti a ba
si ka awọn aayah Rẹ [Al-Qur'aan]
fun wọn, a maa se alekun igbagbọ fun wọn, bẹẹ ni Oluwa
wọn ni wọn maa n gbẹkẹle. Awọn ti wọn maa n gbe
irun duro,
ti wọn si maa n na ninu ohun ti A fi rọ wọn lọrọ. Awọn
wọnyi ni awọn olugbagbọ ni ododo » [Suuratu l-Anfaal:
2-4].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
ومن يكفر بالله وملائكته وكتبه ورسله واليوم الآخر فقد
ضل ضلالا بعيداً
{
[سورة النساء: 136].
« Ati pe ẹni t'o
ba se aigbagbọ si Ọlọhun,
ati awọn malaika Rẹ, ati awọn tira Rẹ, ati awọn ojisẹ
Rẹ, ati ọjọ ikẹyin, dajudaju
o ti sọnu ni sisọnu ti o jinna
» [Suuratu -n-Nisaa'i: 136].
Nitori naa
igbagbọ-ododo a maa sẹlẹ pẹlu ahọn: Gẹgẹ bi sise
iranti Ọlọhun, ati adua, ati ifooro ẹni si daadaa
sise, ati kikọ fun eniyan
lati se aidaa, ati kike Al-Qur'aan, ati bẹẹ bẹẹ lọ.
Ati pe a tun maa sẹlẹ pẹlu ọkan: Gẹgẹ bi nini adisọkan
nipa jijẹ ọkan soso Ọlọhun ninu awọn isẹ Rẹ, ati ninu
jijẹ ẹni-ajọsin fun, ati ninu awọn orukọ ati awọn
iroyin Rẹ, ati ninu jijẹ ọranyan pe
ki a jọsin fun Ọlọhun nikan soso, kò si orogun kan fun
Un, ati awọn ohun ti yoo wọ inu eleyii, ninu
awọn aniyan, ati awọn akolekan. Ati gẹgẹ
bi awọn isẹ ọkan: Ipaya Ọlọhun, iseripada si ọdọ
Ọlọhun, igbẹkẹle E, ati bẹẹ bẹẹ lọ ninu ohun ti maa
n wọ inu ohun ti a n pe ni
igbagbọ-ododo -Iimaani-.
Bakan naa awọn isẹ ti a maa n fi orike ara se,
gẹgẹ bi irun kiki, aawẹ gbigba, ati awọn origun ẹsin
Islam yoku, ati ogun jija si oju-ọna Ọlọhun, imọ wiwa,
ati bẹẹ bẹẹ lọ ninu ohun ti maa n
wọ inu ohun ti a n pe ni
igbagbo-ododo -Iimaani-.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
وإذا تليت عليهم آياته زادتهم إيماناً
{
[سورة الأنفال: 2].
« Ati pe nigba
ti a ba ka awọn aayah Rẹ [Al-Qur'aan] fun wọn, a maa
se alekun igbagbọ fun wọn » [Suuratu l-Anfaal: 2].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
هو الذي أنزل السكينة في قلوب المؤمنين ليزدادوا إيمانا
مع إيمانهم
{
[سورة الفتح: 4].
« Oun l'O sọ
ifayabalẹ kalẹ sinu ọkan awọn olugbagbọ-ododo,
ki wọn o le baa ni alekun igbagbọ kun igbagbọ wọn » [Suuratu
l-Fat'h: 4].
Igbagbo eniyan a
si maa lekun ni gbogbo igba ti
titẹle ti Ọlọhun, ati awọn
ohun t'o n fi n wa oju-rere
Rẹ, ba n lekun, bẹẹ ni a maa dinku ni gbogbo igba ti
titẹle ti Ọlọhun, ati awọn
ohun t'o fi n wa oju-rere rẹ
ba dinku, gẹgẹ bi awọn ẹsẹ naa ti se maa n lapa lara
rẹ. Nitori naa ti ẹsẹ naa ba
jẹ ẹbọ ninla, tabi aigbagbọ
ninla, yoo tu gbongbo
igbagbo-ododo ti Sharia ka, yoo si ba a jẹ.
Sugbọn ti o ba kere si eleyii, yoo kan tu pipe rẹ
ti o jẹ ọranyan ka ni,
tabi ki o gbọn panti si mimọ
kedere rẹ, ki o si
ko ọlẹ ba a.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
إن الله لا يغفر أن يشرك به ويغفر ما دون ذلك لمن يشاء
{
[سورة النساء: 116].
« Dajudaju Ọlọhun kò
ni I se aforijin [fun ẹnikan] lori wiwa orogun fun Un,
sugbọn yoo se aforijin ohun ti kò to eleyii fun ẹni ti
O ba fẹ » [Suuratu n-Nisaa'i :116].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
يحلفون بالله ما قالوا ولقد قالوا كلمة الكفر وكفر بعد
إسلامهم
{
[سورة التوبة: 74].
« Wọn n fi Ọlọhun
bura pe awọn kò wi [i],
ati pe dajudaju wọn ti wi gbolohun aigbagbọ, bẹẹ ni
wọn ti se aigbagbọ lẹyin igbafa fun Ọlọhun [Islam]
wọn » [Suuratu -t-Tawbah: 74].
Anabi "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a" si
sọ pe:
(( لا
يزني الزاني حين يزني وهو مؤمن، ولا يسرق السارق حين
يسرق وهو مؤمن ولا يشرب الخمر حين يشربها وهو مؤمن
)).
[متفق عليه].
« Alagbere kan kò ni
i se agbere ki o jẹ olugbagbọ-ododo ni asiko ti n se
agbere, ati pe ole kan kò ni i jale ki o jẹ
olugbagbọ-ododo ni asiko ti n jale, bẹẹ ni ọmuti kan
kò ni i muti ki o jẹ olugbagbọ-ododo ni asiko ti n
muti » Bukhari ati Muslim l'o
gbe e jade.
Nini igbagbọ si
Ọlọhun,
Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn,
a maa rinlẹ pẹlu awọn ohun ti n bọ wọnyi:
Alakọkọ
ni:
Nini adisọkan pe dajudaju ile-aye yii ni Oluwa kan
soso, ti O da sẹda rẹ, ti O si da ni ijọba rẹ,
ati akoso rẹ, ati tito eto
rẹ, ni ti irọnilọrọ, ikapa, ati sise isẹ,
ati mimuni maa bẹ laaye,
ati pipani, ati siseni lanfaani, ati ininilara,
kò si oluwa kan
yatọ si I, Oun nikan ni si maa n se ohun ti O ba fẹ, A
si maa da ohun ti O gba lero
lẹjọ, A maa gbe ẹni ti O fẹ ga, A si maa rẹ ẹni ti O
ba fẹ silẹ, ọwọ Rẹ ni akoso awọn sanma ati ilẹ wa, Oun
si ni Alagbara lori gbogbo nnkan, Oun si
ni Olumọ nipa gbogbo nnkan, O rọrọ kuro ni ọdọ gbogbo
ohun ti o yatọ si I, tiẸ ni gbogbo ọrọ,
bẹẹ ni ọwọ Rẹ ni gbogbo oore wa, kò ni orogun kan ninu
awọn isẹ Rẹ, kò si si ẹnikan ti o le bori Rẹ lori ọrọ
Rẹ, koda ẹru Rẹ ni awọn ẹda lapapọ, ti o fi de
ori awọn malaika,
ati awọn eniyan, ati awọn
alujannu, wọn kò le jade kuro labẹ ijọba Rẹ, tabi
ikapa Rẹ, tabi awọn erongba Rẹ -mimọ ni fun Un-. Ati
pe awọn isẹ Rẹ kò se e ka, kò tilẹ si onka kankan fun
wọn rara. Ẹtọ Ọlọhun nikan ni
gbogbo awọn iroyin wọnyi, kò
si orogun kan fun Un, ẹnikan kò si ni ẹtọ si wọn
[rara] lẹyin Rẹ,
ati pe kò tọ wi pe ki a fi wọn ti [si
ọdọ ẹnikan], tabi ki a fi
wọn rinlẹ fun ẹlomiran, t'o
yatọ si Ọlọhun, Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn.
Ọlọhun t'O ga
sọ pe:
}
يا أيها الناس اعبدوا ربكم الذي خلقكم والذين من قبلكم
لعلكم تتقون. الذي جعل لكم الأرض فراشا والسماء بناء
وأنزل من السماء ماء فأخرج به من الثمرات رزقا لكم
{
[سورة البقرة: 20-21].
« Ẹyin
eniyan, ẹ maa sin Oluwa yin, Ẹni ti O da yin ati awọn
ẹni ti wọn siwaju yin, ki ẹ le baa maa paya [Rẹ]. Ẹni
ti O se ilẹ fun yin ni itẹ, ti O si se sanma fun yin
ni mimọ, ti O si N sọ omi [ojo] kalẹ fun yin lati
sanma, ti O si fi n mu awọn irugbin jade, ni ti ipese
fun yin » [Suuratul-Baqarah: 20-21]. Ọlọhun -giga ni
fun Un- tun sọ pe:
}
قل اللهم مالك الملك تؤتي الملك من تشاء وتنـزع الملك
ممن تشاء وتعز من تشاء وتذل من تشاء بيدك الخير إنك على
كل شيء قدير
{
[سورة آل عمران: 26].
« Sọ pe:
Iwọ Ọlọhun! Olukapa ijọba, O maa N fun ẹni ti O ba fẹ
ni ijọba, O si maa N gba ijọba kuro lọwọ ẹni ti O ba
fẹ, O si maa N fun ẹni ti O ba fẹ niyi, O si maa N
yẹpẹrẹ ẹni ti O ba fẹ. Ọwọ Rẹ ni gbogbo rere wa,
dajudaju Iwọ ni Alagbara lori gbogbo nnkan » [Suuratu
Aala Imraan: 26]. Ọlọhun -giga ni fun Un- tun sọ pe:
}
وما من دابة في الأرض إلا على الله رزقها ويعلم مستقرها
ومستودعها كل في كتاب مبين
{
[سورة هود: 6].
« Kò si ẹda kan ti n rin ni ori ilẹ afi
ki ọrọ -arziki- rẹ o maa bẹ lọdọ Ọlọhun, ati pe O mọ
ibugbe rẹ ati ibupamọ rẹ, gbogbo [eleyii] n bẹ ninu
tira ti o han » [Suuratu Huud: 6].
Ọlọhun -giga ni fun Un- tun sọ pe:
}
ألا له الخلق والأمر تبارك الله رب العالمين
{
[سورة الأعراف: 54].
«
Tẹti ki o gbọ, tiẸ ni dida ẹda ati
asẹ i se, ibukun ni fun Ọlọhun,
Oluwa gbogbo ẹda » [Suuratul-A'araaf: 54].
Ẹlẹẹkeji ni:
Nini adisọkan nipa jijẹ ọkan soso Ọlọhun,
Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn, pẹlu
awọn orukọ ti o dara ju, ati
awọn iroyin ti o pe ju, eyi ti O fi ara Rẹ mọ
awọn ẹda Rẹ lati ara apa kan wọn,
ti o wa ninu Tira Rẹ, tabi ninu
Sunna -ilana- ipẹkun awọn
anabi Rẹ, ati awọn
ojisẹ Rẹ, Muhammad,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a".
Ọlọhun -mimọ
ati giga ni fun Un- sọ pe:
}
ولله الأسماء الحسنى فادعوه بها وذروا الذين يلحدون في
أسمائه سيجزون ما كانوا يعملون
{
[سورة الأعراف: 180].
« Ti Ọlọhun ni
awọn orukọ ti o dara ju. Nitori naa ẹ maa fi wọn pe E,
ki ẹ si fi awọn ẹni ti wọn n yẹ awọn orukọ Rẹ kuro
lori ododo silẹ, a o san wọn ni ẹsan ohun ti wọn n se
ni isẹ » [Suuratu l-A'araaf: 180].
Anabi "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a" si
sọ pe:
(( إن
لله تسعة وتسعين اسماً، من أحصاها دخل الجنة، وهو وتر
يحب الوتر
)) متفق
عليه.
« Dajudaju Ọlọhun ni
awọn orukọ mọkandinlọgọrun,
ẹnikẹni ti o ba sọ wọn yoo wọ ọgba-idẹra -Al-Janna-
ati pe àáso ni Ọlọhun,
O si fẹran àáso
» Bukhari ati Muslim l'o gbe e
jade.
Ori ipilẹ
meji ninla
kan ni adisọkan yii duro le lori:
Alakọkọ
ni:
Wi pe dajudaju Ọlọhun ni awọn orukọ ti o dara ju,
ati awọn iroyin ti o ga ju, eyi ti n tọka si awọn
iroyin ti o pe, ti kò si si
abuku kan bi o ti wu ki o ri ninu rẹ.
Nitori naa nnkan kan ninu awọn ẹda kò jọ ọ, bẹẹ ni
ẹnikan ki i ba a se
orogun ninu rẹ.
Ninu awọn orukọ
Ọlọhun -mimọ ati giga ni fun Un- ni:
(الحي )
« Alaaye », o si ni iroyin
( الحياة )
«
Isẹmi »,
eyi ti o jẹ ọranyan pe ki a fi rinlẹ fun Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn Naa, ni
ọna ti o pe, ti o si tọ si
I, ati pe isẹmi yii isẹmi ti o pe,
ti kò ni opin ni i,
awọn orisirisi pipe l'o wa ninu rẹ,
bii imọ, agbara,
ati bẹẹ bẹẹ lọ, aisi kò siwaju rẹ,
piparẹ kò si ni i ba a. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
الله لا إله إلا هو الحي القيوم لا تأخذه سنة ولا نوم
{
[سورة البقرة: 255].
«
Allahu [Ọlọhun],
kò si ọba kan ti o tọ lati fi ododo jọsin fun yatọ si
I, Alaaye, Oludawa, ki I toogbé, bẹẹ ni ki I sun rara
» [Suuratul-Baqarah: 255].
Ẹlẹẹkeji ni: Wi pe Ọlọhun
t'O ga mọ kuro nibi awọn iroyin aipe, ati nibi gbogbo
abuku lapapọ, gẹgẹ bi oorun ati ikagara, aimọ, abosi,
ati bẹẹ bẹẹ lọ, gẹgẹ bi Ọba t'O ga Naa ti tun mọ kuro
ninu jijọ awọn ẹda Rẹ. Nitori naa dandan ni pe ki a le
ohun ti Ọlọhun le jinna kuro ni ọdọ ara Rẹ, ati eyi ti
Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" le
jinna kuro ni ọdọ Oluwa Rẹ, pẹlu nini adisọkan wi pe
dajudaju iroyin Rẹ ni eyi ti o pe ninu atodijẹ eyi ti
O le jinna kuro ni ọdọ ara Re. Nitori naa ti a ba le
oogbé ati oorun jinna si I, [ki a mọ pe] fifi pipe
idaduro rinlẹ n bẹ ninu lile oogbé jinna si I. Bẹẹ ni
fifi pipe isẹmi rinlẹ -fun Un- wa ninu lile oorun
jinna si I. Ati pe bayii ni gbogbo ohun ti a ba le
jinna kuro ni ọdọ Ọlọhun, Ọba t'O ga, t'O si
gbon-un-gbon, ri, lile jinna naa se akojọpọ fifi pipe
atodijẹ rẹ rinlẹ. Nitori naa Oun ni O pe, ohun ti o ni
abuku lara si ni gbogbo ohun ti o yatọ si I. Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
ليس كمثله شيء وهو السميع البصير
{
[سورة الشورى: 11].
« Kò si nnkan kan ti o da gẹgẹ bi Rẹ [Ọlọhun],
Oun ni Olugbọrọ Oluriran » [Suuratush-Shuuraa':
11].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
وما ربك بظلام للعبيد
{
[سورة فصلت: 46].
«
Oluwa Rẹ ki I se alabosi rara si awọn ẹda Rẹ » [Suuratu
Fusilat: 46].
Ọlọhun -giga ni
fun Un- tun sọ pe:
}
وما كان الله ليعجزه من شيء في السموات ولا في الأرض
{
[سورة فاطر: 44].
«
Ọlọhun kò jẹ [Ẹni
ti] nnkan kan le da ni agara
ninu awọn sanma
tabi ni ilẹ » [Suuratu Faatir: 44].
Ati pe
nini igbagbọ si awọn orukọ Ọlọhun, ati
si awọn iroyin Rẹ,
ati awọn isẹ Rẹ ni: Ọna kan pere lati mọ Ọlọhun, ati
ijọsin fun Un. Eleyii jẹ bẹẹ nitori pe dajudaju Ọlọhun
gbe riri I ni ojukoroju ninu
isẹmi ile-aye pamọ si awọn ẹda Rẹ, O si si
ilẹkun imọ yii fun wọn, eyi ti o se pe wọn yoo maa ti
ara rẹ mọ Oluwa wọn, ati
Ọlọhun wọn, ati
Ẹni-Ajọsin-fun wọn, ti wọn yoo
si maa jọsin fun Un ni ibamu pẹlu imọ ti o se deedee,
ti o si dara naa. Olusẹsin
kò sin ẹnikan yatọ si Ẹni ti n royin; nitori naa
asan ni ẹni ti o fi ẹyin awọn
iroyin Ọlọhun ti n sin, ère
si ni olufi Ọlọhun we ẹda Rẹ n
sin, sugbọn Ọlọhun,
Ọba kan soso,
Ọba ti a n ronu kan, Ẹni ti kò bimọ,
ti ẹnikan kò si bi I, ti kò si ni alafijọ kankan,
ni Musulumi n sin.
O yẹ
ki a maa se akiyesi awọn ohun ti n bọ wọnyi nigba ti a
ba n fi awọn orukọ Ọlọhun ti o dara ju rinlẹ:
1- Nini
igbagbọ si rinrinlẹ gbogbo awọn orukọ ti o
dara ju naa,
eyi ti o wa ninu Al-Qur'aan ati ninu Sunna,
lai kò se afikun
lori wọn, lai kò si dinku ninu wọn.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
هو الله الذي لا إله إلا هو الملك القدوس السلام المؤمن
المهيمن العزيز الجبّار المتكبر سبحان الله عما يشركون
{
[سورة الحشر، الآية: 32].
«
Oun ni Ọlọhun Ẹni ti kò si ọba kan
ti o tọ lati sin ni ododo yatọ si I, Ọba "Alakoso",
Ẹni-mimọ, Olumọ kuro ninu gbogbo alebu, Ẹlẹri-ododo
[fun awọn ojisẹ Rẹ], Oluri gbogbo nnkan, Alagbara,
Olujẹni-n-pa, Oni-Moto-Moto, mimọ ni fun Ọlọhun kuro
nibi ohun ti wọn fi n se orogun fun Un » [Suuratul-Hashr:
32].
O
si rinlẹ ninu Sunna pe Anabi,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
gbọ ti ọkunrin kan n sọ pe:
اللهم إني أسألك بأن لك الحمد لا إله إلا
أنت المنان بديع السموات والأرض يا ذا الجلال والإكرام
يا حي يا قيوم. فقال النبي
r
:
(( تدرون
بما دعا الله؟ قالوا: الله ورسوله أعلم، قال: والذي نفسي
بيده لقد دعا الله باسمه الأعظم الذي إذا دعي به أجاب،
وإذا سئل به أعطى
)).
[رواه أبو داود وأحمد].
Iwọ Ọlọhun,
dajudaju emi n tọrọ lọdọ
Rẹ pe:
Dajudaju tiẸ ni gbogbo ọpẹ, kò si
ọba kan ti o tọ lati fi ododo jọsin
fun yatọ si Ọ, Olufunni-ni-idẹra, Olupilẹda awọn sanma
ati ilẹ, Iwọ Oni-titobi ati ipọnnile, Iwọ Alaaye, Iwọ
Oludaduro. N ni Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
a", ba sọ pe: «
Njẹ ẹ wa mọ ki l'o fi pe Ọlọhun bi? » Wọn ni: Ọlọhun
ati Ojisẹ Rẹ l'o ni mimọ
ju; Anabi ni: Mo fi Ẹni ti ẹmi mi n
bẹ lọwọ Rẹ bura, dajudaju o
ti pe Ọlọhun pẹlu orukọ Rẹ ti o tobi ju, eyi ti o se
pe ti a ba fi i pe E, yoo
dahun, ti a ba si fi i tọrọ
[nnkan] lọdọ Rẹ,
yoo fun'ni » [Abu Daa'uud,
ati Ahmad,
l'o gbe e jade].
2- Nini
igbagbọ pe dajudaju Ọlọhun ni Ẹni ti O sọ ara Rẹ
lorukọ, ẹnikan ninu awọn ẹda Rẹ kò si gbọdọ sọ Ọ
lorukọ, bẹẹ ni Ọba ti O
ga, t'O si gbon-un-gbon Naa,
ni Ẹni ti O yin ara
Rẹ pẹlu awọn orukọ wọnyi, wọn ki i se ohun titun ti a
da rara.
3-
Gbigbagbọ pe dajudaju awọn orukọ Ọlọhun ti o dara ju
naa n tọka si
awọn itumọ ti o jẹ opin pipe, eyi ti o se pe abuku kan
kò gba ọna kan bẹ ninu wọn. Nitori naa ọranyan ni ki a
gba awọn itumọ naa gbọ, gẹgẹ bi o ti se jẹ ọranyan pe
ki a gba awọn orukọ wọnyi gbọ.
4- Wi pe
ọranyan ni sise apọnle
awọn itumọ awọn orukọ wọnyi, ati
sisọra fun sise atako wọn,
nipa yiyi itumọ wọn pada, tabi pẹlu fifi ẹyin wọn ti.
5- Nini
igbagbọ si ohun ti orukọ kọọkan ninu awọn orukọ wọnyi
n tọka si ninu awọn idajọ, ati ohun ti o rọ mọ ọn ninu
awọn isẹ,
ati awọn oripa.
A o fi
orukọ Ọlọhun As-Samii'u:
-Ọba Olugbọ- se apejuwe,
ki awọn nnkan marun-un wọnyi o le baa han. Nitori naa
ọranyan ni ki a se akiyesi ohun ti n bọ yii ni ara rẹ:
(a) Nini
igbagbọ pe As-Samii'u
"Olugbọ"
orukọ kan ni i
ninu awọn orukọ Ọlọhun ti o dara ju, nitori wiwa ti o
wa ninu Al-Qur'aan ati Sunna.
(b)
Gbigbagbọ pe Ọlọhun l'O fi i sọ ara
Rẹ, Oun l'O si sọ ọ lọrọ, ti
O si sọ ọ kalẹ si inu
tira Rẹ t'o bori.
(d)
Gbigbagbọ pe As-Samii'unaa
se akojọpọ itumọ
gbigbọ, eyi ti i se iroyin kan ninu awọn iroyin Ọlọhun.
(e) Wi pe
ọranyan ni sise apọnle iroyin gbigbọ, eyi ti orukọ
As-Samii'u n tọka si, ati
àìkò yi itumọ rẹ
pada,
tabi fifi ẹyin rẹ ti.
(ẹ)
Gbigbagbọ wi pe Ọlọhun n gbọ gbogbo nnkan, ati pe
gbigbọrọ Rẹ kari gbogbo awọn
ohùn, ati nini igbagbọ si
awọn ipa ti o rọ mọ igbagbọ yii, ti i se
ọranyan sise akiyesi Ọlọhun, ati
ipaya Rẹ, ati ibẹru Rẹ, ati nini amọdaju ti o pe nipa
pe nnkan ti o pamọ kan kò le e pamọ si Ọlọhun, Ọba t'O
ga, t'O si gbọn-un-gbọn.
O si tun yẹ
ki a maa se akiyesi awọn ohun t'o n bọ wọnyi nibi fifi
awọn iroyin Ọlọhun rinlẹ:
1- Fifi gbogbo awọn iroyin ti o wa ninu
Al-Qur'aan ati Sunna rinlẹ fun Ọlọhun, Ọba t'O ga,
t'O si gbon-un-gbon, ni
paapaa fifi wọn rinlẹ, lai kò
yi itumọ wọn pada, lai kò si fi ẹyin wọn ti.
2- Nini adisọkan ti o gbopọn pe Ọlọhun
-giga ni fun Un-
Ẹni ti a
maa n royin pẹlu awọn iroyin ti o pe ni I,
O si mọ kuro nibi awọn iroyin aipe,
ati ti
abuku.
3- Pe awọn iroyin Ọlọhun kò jọ awọn
iroyin awọn ẹda, nitori pe
dajudaju kò
si nnkan kan ti o jọ Ọlọhun -mimọ ni fun Un- rara ninu
awọn iroyin Rẹ, tabi ninu awọn isẹ Rẹ. Ọlọhun -giga ni
fun Un- sọ pe:
}
ليس كمثله شيء وهو السميع البصير
{
[سورة الشورى: 11].
« Kò si nnkan
kan ti o da gẹgẹ bi Rẹ [Ọlọhun], Oun ni Olugbọrọ
Oluriran » [Suuratu Ash-Shuuraa: 11].
4- Jijakan kuro
nibi mimọ bi awọn iroyin wọnyi ti ri ni ajatan, tori
pe ẹnikan kò mọ bi iroyin Ọlọhun ti ri yatọ si I, kò
si ọna ti ẹda kan le gba mọ nipa eleyii.
5- Nini igbagbọ si awọn ohun ti o rọ mọ
awọn iroyin wọnyi,
ni awọn idajọ, ati ohun ti wọn n tọka si ninu awọn
oripa. Nitori naa
gbogbo iroyin l'o ni ijọsin.
A o fi iroyin Al-Istiwaa' -Gigunwa
Ọlọhun lori aga ọla Rẹ- se apejuwe. Nitori naa ọranyan
ni ki a se akiyesi ohun ti n bọ yii ninu
rẹ:
1- Fifi iroyin Al-Istiwaa' -Gigunwa
Ọlọhun lori aga ọla Rẹ- rinlẹ, ki a si gba a gbọ,
nitori wiwa ti o wa
ninu awọn ọrọ ofin Sharia;
Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
2- Fifi
iroyin Al-Istiwaa' -Gigunwa Ọlọhun lori aga ọla
Rẹ- rinlẹ fun Ọlọhun, Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn, ni ọna
ti o pe, ti o si tọ si
I -giga ni fun Un-. Ati pe
itumọ rẹ ni giga Ọlọhun, ati
wiwa Rẹ ni oke aga-ọla Rẹ ni paapaa, ni ọna ti o tọ si
gbigbọn-un-gbọn Rẹ, ati rirọrọ
Rẹ.
3- Aifi gigunwa
Ẹlẹda si ori aga-ọla Rẹ we gigunwa awọn ẹda. Nitori
naa Ọlọhun rọrọ kuro nibi aga-ọla Rẹ, kò ni bukaata
si i, sugbọn ohun ti o bi gigunwa
ti awọn ẹda ni aini, ati
nini bukaata; fun ọrọ Ọlọhun -giga
ni fun Un- t'o sọ pe:
}
ليس كمثله شيء وهو السميع البصير
{
[سورة الشورى: 11].
« Kò si nnkan
kan ti o da gẹgẹ bi Rẹ [Ọlọhun], Oun ni Olugbọrọ
Oluriran » [Suuratu Ash-Shuuraa: 11].
4-
Àìkò ti ẹnu
bọ sisọ nipa bawo l'O ti se
gunwa lori aga-ọla Rẹ,
nitori pe ohun ti o pamọ ni eleyii i se, ẹnikan kò si
mọ ọn yatọ si Ọlọhun, Ọba t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn.
5- Nini
igbagbọ si idajọ ati oripa ti o rọ mọ ọn, bii
fifi titobi Ọlọhun, ati
gbigbọn-un-gbọn Rẹ, rinlẹ,
ati motómotó Rẹ,
ti o tọ si I, eyi ti giga ainilopin Rẹ
-mimọ ni fun Un- lori gbogbo awọn ẹda lapapọ tọka si,
ati dida oju awọn ọkan kọ
ọdọ Rẹ ni aaye t'o ga
naa, gẹgẹ bi
ẹni ti o fi ori kanlẹ ti i maa n sọ pe:
( سبحان ربي الأعلى )
« Mimọ ni fun Oluwa
mi,
Ọba t'O ga ju ».
Ẹlẹẹkẹta:
Adisọkan eniyan pe Ọlọhun ni Ọba Ododo
ti àá jọsin fun, Ọba
àáso nipa nini ẹtọ si gbogbo awọn
ijọsin, eyi ti o han,
ati eyi ti o pamọ, l'Oun nikan,
kò si orogun kan
fun Un.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
ولقد بعثنا في كل أمة رسولاً أن اعبدوا الله واجتنبوا
الطاغوت
{
[سورة النحل: 36].
« Ati pe dajudaju A
ti gbe ojisẹ kan dide ninu gbogbo ijọ kọọkan; pe: Ẹ
maa jọsin fun Ọlọhun, ki ẹ si jinna si awọn oosa » [Suuratu
n-Nah'l :36].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
وما أمروا إلا ليعبدوا الله مخلصين له الدين حنفاء
{
[سورة البينة: 5].
« Ati pe A kò pa wọn
lasẹ [pẹlu nnkan kan] yatọ si ki wọn o maa sin
Ọlọhun, l'ẹni ti n se afọmọ
ijọsin fun Un, ti o
fi ọna ti kò tọ silẹ » [Suuratul-Bayyinah: 5].
O si wa
ninu awọn Sahiih mejeeji,
pe: Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", sọ fun Mu'aadz
pe:
(( أتدري
ما حق الله على العباد، وما حق العباد على الله. قلت:
الله ورسوله أعلم. قال: حق الله على العباد أن يعبدوه
ولا يشركوا به شيئاً، وحق العباد على الله ألا يعذب من
لا يشرك به شيئاً
)).
«
Njẹ o wa mọ
ki ni iwọ Ọlọhun lori awọn ẹda Rẹ, ki si ni iwọ awọn
ẹda lori Ọlọhun bi? ». Mo ni: Ọlọhun ati Ojisẹ Rẹ ni
wọn ni mimọ ju. Anabi ni: « Iwọ Ọlọhun lori awọn ẹda
Rẹ ni: Ki wọn o maa jọsin fun Un, ki wọn o si ma se fi
nnkan kan se orogun fun Un; sugbọn iwọ awọn ẹda lori
Ọlọhun ni: Ki O ma se fi iya jẹ ẹni ti kò ba fi nnkan
kan se orogun pẹlu Rẹ ».
Ọba
Ododo ti àá
jọsin fun ni:
Ẹni ti awọn ọkan maa n jọsin fun,
ti wọn si maa n kun pẹlu ifẹ Rẹ kuro nibi ifẹ ohun ti
o yatọ si I, irankan si I a si maa to wọn kuro nibi
rirankan si
ohun ti o yatọ si I, wọn a si maa rọrọ pẹlu titọrọ [nnkan]
lọdọ Rẹ,
ati wiwa iranlọwọ lọdọ Rẹ,
ati bibẹru Rẹ, ati pipaya
Rẹ, kuro ni ọdọ ohun ti
o yatọ si I.
Ọlọhun -giga ni
fun Un- sọ pe:
}ذلك بأن الله
هو الحق وأن ما يدعون من دونه هو الباطل وأن الله هو
العلي الكبير
{
[سورة الحج، الآية 62].
« Eleyii [ri bẹẹ]
tori pe dajadaju Ọlọhun ni Ododo, ati pe dajudaju ohun
ti wọn n pe lẹyin Rẹ ni irọ, dajudaju Ọlọhun si ni Ọba
giga, Ọba titobi » [Suuratul-Hajj: 62].
Eleyii ni
sise Ọlọhun ni ọkan soso pẹlu awọn isẹ
awọn ẹru.
Pipataki At-Tawhiid
-sise Ọlọhun ni ọkan ninu ijosin- yii yoo
maa han ni
ara ohun ti n bọ yii:-
1- Wi pe oun ni
akọkọ ẹsin yii,
ati opin rẹ, ati ipari rẹ, ode rẹ ati inu rẹ, oun
si ni ipepe
awọn ojisẹ Ọlọhun, "ki ọla Ọlọhun o maa ba wọn".
2- Nitori
At-Tawhiid-sise Ọlọhun ni ọkan soso
ninu ijọsin- yii ni Ọlọhun se da awọn ẹda, ti O si ran
awọn ojisẹ, ti O si sọ awọn tira kalẹ, nitori rẹ
si ni awọn ẹda se yapa sira wọn, ti
wọn si pin si olugbagbọ-ododo,
ati alaigbagbọ, oloriire ati oloriibu.
3- Wi pe
oun ni akọkọ ohun ti o jẹ
ọranyan lori ẹni ti a la iwọ ijọsin
bọ lọrun, oun si ni akọkọ
ohun ti
eniyan yoo fi wọ inu Islam, bẹẹ ni oun ni opin ohun ti
yoo mu jade kuro laye.
Fifi At-Tawhiid
-sise Ọlọhun ni ọkan- naa rinlẹ ni: Fifọ ọ mọ, ati
jijọ ọ kuro ninu awọn idọti isẹbọ si Ọlọhun, ati
adadaalẹ, ati awọn ẹsẹ.
Ọna meji l'o si
pin si: Oranyan, ati ohun ti a seni lojukokoro lati
se.
Eyi ti o jẹ ọranyan yoo maa sẹlẹ pẹlu
nnkan mẹta:
1-Fifọ
ọ mọ kuro ninu As-Shirk -isẹbọ
si Ọlọhun- eyi ti o tako ipilẹ At-Tawhiid -sise
Ọlọhun ni ọkan ninu ijọsin-.
2-Fifọ
ọ mọ kuro ninu Bid'a -adadaalẹ- eyi ti o tako pipe rẹ
ti o jẹ ọranyan, tabi ti o tako ipilẹ rẹ; iyẹn ti o ba
jẹ ọkan ninu awọn adadaalẹ ti maa n sọ eniyan
di alaigbagbọ.
3-Fifọ
ọ mọ kuro ninu awọn ẹsẹ ti i maa dinku ninu
awọn ẹsan rẹ,
ti i si maa n lapa ni ara rẹ.
Sugbọn eyi ti o jẹ
ohun ti a seni lojukokoro lati se: Oun ni ohun ti a fi
pa'ni
l'asẹ
ni ipanilasẹ ti a nifẹ si, ninu awọn apejuwe rẹ ni
ohun ti n bọ yii:
(a) Fifi pipe
ipele daadaa
sise rinlẹ.
(b) Fifi pipe ipele
amọdaju rinlẹ.
(e) Fifi pipe suuru ti o dara rinlẹ,
latari àìkò
fi ẹjọ sun ẹlomiran ti o yatọ si Ọlọhun -giga ni fun
Un.
(f) Fifi ipele
igbẹkẹle Ọlọhun rinlẹ pẹlu fifi apa kan ninu awọn ohun
t'o tọ silẹ ninu awọn okunfa -sababi- gẹgẹ bi
titọrọ Ar-Ruqyaa
-adua isọ- ati jijo egbo, ni ti gbigbẹkẹle
Ọlọhun, Ọba
t'O ga.
Nitori naa ẹnikẹni
ti o ba fi At-Tawhiid -sise
Ọlọhun ni ọkan soso ninu ijọsin- rinlẹ,
ni ọna ti alaye rẹ siwaju yii, ti o si mọ kuro ninu
isẹbọ si Ọlọhun, ni ẹbọ ti o
tobi, ifayabalẹ yoo bẹ fun un nipa pe kò ni i bẹ ninu
ina gbere-kese.
Ati pe ẹnikẹni ti o ba mọ
kuro ninu isẹbọ si Ọlọhun,
ni ẹbọ ti o tobi, ati
eyi ti o kere,
ti o si jinna si awọn ẹsẹ nlanla,
ati awọn ẹsẹ kékéké,
ibalẹ-ọkan ti o pe n bẹ fun un ni ile-aye,
ati ni ọrun.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
إن الله لا يغفر أن يشرك به ويغفر ما دون ذلك لمن يشاء
{
[النساء: 116].
« Dajudaju Ọlọhun kò
ni I se aforijin [fun ẹnikan] lori wiwa orogun fun Un,
sugbọn yoo se aforijin ohun ti kò to eleyii fun ẹni ti
O ba fẹ » [Suuratu n-Nisaa'i :116]. Ọlọhun -giga
ni fun Un-
tun sọ pe:
}
الذين آمنوا ولم يلبسوا إيمانهم بظلم أولئك لهم الأمن
وهم مهتدون
{.
[سورة الأنعام: 82].
« Awọn ti wọn gba
Ọlọhun gbọ lododo, ti wọn kò si lu igbagbọ wọn pọ mọ
abosi -ẹbọ sise- awọn wọnyi ni ibalẹ-ọkan n bẹ fun,
awọn naa si ni awọn olumọna » [Suuratu l-An'aam :82].
1- Isẹbọ si
Ọlọhun ni ẹbọ ninla ti o tako ipilẹ At-Tawhiid;
Ọlọhun kò ni I se aforijin lori rẹ, afi pẹlu
ironupiwada kuro nidi rẹ. Nitori naa ẹnikẹni ti o ba
ku si ori rẹ, yoo jẹ ẹni ti yoo maa bẹ ninu ina laelae.
Oun ni ki eniyan o wa orogun fun Ọlọhun ninu ijọsin Rẹ,
ki o maa pe e gẹgẹ bi o ti se n pe Ọlọhun, ki o si maa
ronu kan an, ki o si gbẹkẹle e, ki o si maa ni irankan
lọ si ọdọ rẹ, ki o si nifẹ rẹ, ki o si maa bẹru rẹ,
gẹgẹ bi o ti se nifẹ Ọlọhun, ti i si n bẹru Rẹ.
Ọlọhun -giga ni
fun Un- sọ pe:
}
إنه من يشرك بالله فقد حرم الله عليه الجنة ومأواه النار
وما للظالمين من أنصار
{
[سورة المائدة: 72].
« Dajudaju ẹnikẹni
ti o ba se ẹbọ si Ọlọhun, dajuadaju Ọlọhun ti se
ọgba-idẹra -Al-Janna-
ni eewọ fun un, ibupadasi rẹ si ni ina, ati pe kò si
oluranlọwọ kan fun awọn alabosi » [Suuratul-Maa'idah:
72].
2- Isẹbọ
si Ọlọhun ni ẹbọ kekere ti o tako pipe rẹ: Oun ni
gbogbo ọna kan,
tabi okunfa kan ti a le gba lọ sibi ẹbọ ninla;
gẹgẹ bi fifi ohun ti o yatọ si Ọlọhun bura, ati
sise karimi
diẹ.
3- Ẹbọ ti
o pamọ: Oun ni eyi ti o rọ mọ adisọkan ati erongba,
ati pe o le jẹ [ẹbọ]
ninla tabi [ẹbọ]
kekere, gẹgẹ bi afihan rẹ ti siwaju ninu alakọkọ ati
ẹlẹẹkeji.
O wa lati
ọdọ Mahmuud ọmọ Labiid,
"ki Ọlọhun O yọnu si i", pe Ojisẹ
Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
sọ pe:
(( إن
أخوف ما أخاف عليكم الشرك الأصغر. قالوا: وما الشرك
الأصغر يا رسول الله؟، قال: الرياء
)) [رواه
أحمد].
« Dajudaju ohun ti
mo n bẹru ju lori yin ni ẹbọ kekere. Wọn ni: ki ni ẹbọ
kekere? Anabi ni: Karimi ».
[Ahmad
l'o gbe e jade].
Ijọsin:
Orukọ kan ni i ti o se
akojọpọ gbogbo ohun ti Ọlọhun nifẹ si,
ti o si yọnu si, ninu
awọn adisọkan, ati awọn isẹ
ọkan, ati awọn isẹ awọn
orike ara, ati gbogbo ohun
ti maa n sun eniyan
mọ Ọlọhun, ninu awọn isẹ,
ati awọn ohun ti a maa
n fi silẹ.
Bakan naa
gbogbo ohun ti Ọlọhun se ni ofin ninu Tira Rẹ, tabi
ninu Sunna Ojisẹ Rẹ,
Muhammad, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", l'o wọ
inu orukọ ijọsin naa. Ati pe
awọn orisirisi ijọsin ni wọn. Nitori naa
awọn ijọsin ti ọkan n bẹ ninu wọn,
gẹgẹ bi awọn origun igbagbọ-ododo -Iimaan- ati ibẹru,
ati irankan, ati igbẹkẹle Ọlọhun, ati sise ojukokoro
idẹra Rẹ, ati ibẹru iya Rẹ, ati awọn mìíran
ninu awọn ijọsin naa. Ninu
wọn si tun ni
awọn ijọsin ti o han, gẹgẹ bi irun, ati Zaka, aawẹ,
ati Haji.
Ijọsin
naa kò si le e dara titi ti yoo fi jẹ ohun ti a mọ
sori ipilẹ meji:
Alakọkọ
ni:
Sise afọmọ ijọsin naa fun Ọlọhun, ati àìkò
fi nnkan kan se orogun fun Un. Eleyii ni itumọ
Laa Ilaaha Illal Laah-kò
si ọba ti o tọ lati jọsin fun lododo yatọ si Ọlọhun
Ọba-.
Ọlọhun
-giga ni fun Un-
sọ pe:
}
إنا أنزلنا إليك الكتاب بالحق فاعبد الله مخلصا له
الدين. ألا لله الدين الخالص والذين اتخذوا من دونه
أولياء ما نعبدهم إلا ليقربونا إلى الله زلفى إن الله
يحكم بينهم في ما هم فيه يختلفون إن الله لا يهدي من هو
كاذب كَفَّار {
[سورة الزمر: 3].
« Dajudaju Awa ti sọ
Tira naa kalẹ fun ọ pẹlu ododo. Nitori naa maa sin
Ọlọhun l'ẹni ti n se afọmọ ijọsin naa fun Un. Tẹti ki
o gbọ, ti Ọlọhun nikan ni ẹsin ti o mọ i se, ati pe
awọn ẹni ti wọn mu awọn mìíran ni alagbakaya lẹyin
Ọlọhun [ti wọn si n sọ wi pe] : A kò maa jọsin fun wọn
nitori nnkan kan, ayafi ki wọn o le baa mu wa sun mọ
Ọlọhun ni pẹkipẹki. Dajudaju Ọlọhun yoo se idajọ
laarin wọn nipa ohun ti wọn n se iyapa-ẹnu si,
dajudaju Ọlọhun ki I fi ọna mọ ẹni ti o jẹ opurọ,
alaigbagbọ » [Suuratuz-Zumar: 3].
Ọlọhun -giga ni fun
Un- tun sọ pe:
}
وما أمروا إلا ليعبدوا الله مخلصين له الدين حنفاء
{
[سورة البينة: 5].
« Ati pe A kò pa wọn
lasẹ [pẹlu nnkan kan] yatọ si ki wọn o maa sin
Ọlọhun, l'ẹni ti o
fi ọna ti kò tọ silẹ » [Suuratul-Bayyinah: 5].
Ẹlẹẹkeji
ni:
Titẹle ohun ti Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o
maa ba a", mu wa;
nipa pe ki eniyan o maa se
iru ohun ti Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a"
se, ni ọna ti o fi se e, laisi afikun kan,
tabi adinku kan. Eleyii
si ni itumọ jijẹri
pe Muhammad ojisẹ Ọlọhun ni i.
Ọlọhun -mimọ ati
giga ni fun Un- sọ pe:
}
قل إن كنتم تحبون الله فاتبعوني يحببكم الله ويغفر لكم
ذنوبكم
{
[سورة آل عمران: 31].
« Sọ pe: Ti ẹyin ba jẹ ẹni ti o fẹran
Ọlọhun, ẹ tẹle mi, Ọlọhun yoo fẹran yin,
yoo si se
aforijin awọn ẹsẹ yin fun yin » [Suuratu Aala Imraan:
31].
Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
وما آتاكم الرسول فخذوه وما نهاكم عنه فانتهوا
{
[سورة الحشر: 7].
« Ohun ti Ojisẹ
Ọlọhun ba mu wa fun yin, ẹ gba a, ohun ti o ba si kọ
fun yin, ẹ jinna si i » [Suuratul-Hashr: 7].
Ọlọhun t'O
ga tun
sọ pe:
}
فلا وربك لا يؤمنون حتى يحكموك فيما شجر بينهم ثم لا
يجدوا في أنفسهم حرجاً مما قضيت ويسلموا تسليماً
{
[سورة النساء: 65].
« Sugbọn kò ri bẹẹ,
Mo fi Oluwa rẹ bura,
wọn kò ni i gbagbọ titi wọn
o fi fi ọ se onidajọ nipa
ohun ti wọn n se ariyanjiyan
si laarin wọn, lẹyin naa ti wọn kò si ri ohun ti ọkan
wọn kọ ninu ẹmi wọn nipa
ohun ti o da lẹjọ, ti wọn si gbafa ni tọwọ-tẹsẹ
». [Suuratun-Nisaa'i:
65].
Isẹrusin
ti o pe kò le e rinlẹ afi pẹlu nnkan meji:
Alakọkọ
ni:
Nini ifẹ ti o pe si Ọlọhun, ti eniyan yoo fi jẹ
pe o n ti
ifẹ Ọlọhun ati ifẹ ohun ti Ọlọhun fẹran siwaju ifẹ ohun
mìíran.
Ẹlẹẹkeji
ni:
Sise itẹriba, ati
irẹra-ẹni-silẹ, ti o pe
fun Ọlọhun, ti eniyan yoo fi jẹ pe
o n tẹriba fun Ọlọhun,
pẹlu fifi awọn asẹ Rẹ sisẹ,
ati
jijinna si awọn ohun ti O kọ.
Nitori naa
isẹrusin ni ohun ti o se akojọpọ pipe ifẹ,
pẹlu pipe irẹra-ẹni-silẹ, ati itẹriba,
irankan, ati ibẹru, pẹlu
eleyii si ni isẹrusin eniyan
fun Oluwa Rẹ, ati Ẹlẹda Rẹ,
yoo se rinlẹ, ati pe pẹlu didide
pẹlu isẹrusin fun Ọlọhun ni eniyan yoo fi de ibi ifẹ
Ọlọhun, ati iyọnu Rẹ.
Nitori naa Ọlọhun nifẹ si
pe ki eniyan
o maa wa atisun mọ Oun pẹlu ohun ti O se ni ọranyan le
e lori ninu awọn ọranyan;
ati pe bi eniyan ba ti n lekun ninu sise
awọn aselọla -Naafila- ijọsin ni yoo maa lekun
ni sisunmọ Ọlọhun, Ọba t'O
ga, t'O si gbon-un-gbon,
bẹẹ naa si ni ipo rẹ yoo maa ga ni
ọdọ Ọlọhun, eleyii yoo si jẹ
ọkan ninu awọn okunfa atiwọ ọgba-idẹra -Al-Janna-
fun un, pẹlu ọla Ọlọhun,
ati aanu Rẹ. Ọlọhun -mimọ ati giga ni fun Un- sọ pe:
}
ادعوا ربكم تضرعاً وخفية إنه لا يحب المعتدين
{
[سورة الأعراف: 55].
«
Ẹ maa pe Oluwa yin tirẹlẹ-tirẹlẹ,
ati ni ikọkọ, dajudaju
Oun kò fẹran
awọn olutayọ-aala » [Suuratul-Aaraaf:
55].
[3] Awọn
ẹri ati awijare At-Tawhiid -sise Ọlọhun ni ọkan
ninu ijọsin-:
Dajudaju awọn ohun
t'o n jẹri si jijẹ ọkan soso Ọlọhun t'O ga,
ati awọn ẹri rẹ pọ jọjọ, ẹni ti o ba se akiyesi wọn,
ti o si lo irori rẹ nipa iwoye si wọn, imọ rẹ yoo
gbopọn, amodaju rẹ yoo si
lekun nipa jijẹ ọkan soso Oluwa -mimọ ati giga ni fun
Un- ati nipa jijẹ àáso rẹ
ninu awọn isẹ Rẹ, ati awọn orukọ Rẹ, ati awọn iroyin
Rẹ, ati jijẹ ọlọhun ti àá
jọsin fun lododo.
Ninu awọn
ẹri,
ati awọn idi-ọrọ, ati awọn
awijare naa -ni
apejuwe lai jẹ akatan- ni ohun ti n bọ wọnyi:
(a) Titobi
isẹda aye yii,
ati wiwẹ dida rẹ, ati jijẹ
orisirisi awọn ẹda -inu- rẹ, ati eto ti o wẹ,
eyi ti n yi lori rẹ. Ẹnikẹni
ti o ba se akiyesi eleyii,
ti o si fi ọpọlọ rẹ ronu nipa rẹ, yoo ni amọdaju nipa
jijẹ ọkan soso Ọlọhun.
Nitori naa ẹnikẹni ti o ba woye si dida awọn sanma
ati ilẹ, ati dida oorun ati osupa,
ati dida eniyan ati ẹranko,
ati dida irugbin, ati awọn
nnkan bọrọgidi,
yoo mọ amọdaju pe wọn ni Ẹlẹda,
ti O pe ninu awọn orukọ Rẹ, ati awọn iroyin Rẹ, ati
ninu jijẹ ọlọhun ti àá
jọsin fun. Nitori naa
eleyii n tọka si pe Oun nikan ni O ni ẹtọ si ijọsin.
Ọlọhun -mimọ ati
giga ni fun Un- sọ pe:
}
وجعلنا في الأرض رواسي أن تميد بهم وجعلنا فيها فجاجاً
سبلاً لعلهم يهتدون. وجعلنا السماء سقفاً محفوظاً وهم عن
آياتنا معرضون. وهو الذي خلق الليل والنهار والشمس
والقمر كل في فلك يسبحون
{
[سورة الأنبياء: 32-33].
« Ati pe A se awọn
oke si
ori ilẹ, ki o ma baa mi mọ
wọn, A si tun se awọn oju-ọna
ti o fẹ si inu rẹ, ki wọn o le maa mọna. A si se sanma
ni àjà
ti a sọ, sibẹsibẹ awọn
n sẹri kuro nibi awọn ami Wa. Oun ni O da oru ati ọsan,
oorun ati osupa, onikaluku
wọn n luwẹ ninu awowo
» [Suuratul-Anbiyaa':
32-33].
Ọlọhun -giga
ni fun Un-
tun sọ pe:
}
ومن آياته خلق السموات والأرض واختلاف ألسنتكم وألوانكم
إن في ذلك لآيات للعالمين
{.
[سورة الروم: 22].
«
Ninu awọn ami Rẹ si
ni sisẹda awọn sanma ati ilẹ,
ati yiyatọ si ara wọn
awọn ede yin,
ati awọn àwọ
yin, dajudaju awọn ami n bẹ ninu eleyii fun awọn
oni-mimọ » [Suuratur-Ruum:
22].
(b) Ohun ti Ọlọhun
fi ran awọn ojisẹ ninu awọn ofin
-Sharia- ati ohun ti O fi ti wọn
lẹyin ninu awọn ami ati awijare,
eyi ti n tọka si jijẹ àáso
ati ọkan soso Rẹ -giga ati gbigbọn-un-gbọn
ni fun Un- pẹlu ijọsin. Nitori naa
ẹri ti o han ni ohun ti Ọlọhun se ni ofin fun awọn ẹda
Rẹ ninu awọn idajọ lori wi pe nnkan wọnyi kò le e wa
lati ọdọ ẹnikan yatọ si
Oluwa, Ọlọgbọn,
Oni-mimọ nipa ohun ti O da,
ati ohun ti yoo tun awọn ẹda naa se.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
لقد أرسلنا رسلنا بالبينات وأنزلنا معهم الكتاب والميزان
ليقوم الناس بالقسط
{
[سورة الحديد، الآية: 25].
« Dajudaju Awa ti
ran awọn ojisẹ wa pẹlu awọn alaye, A si sọ Tira ati
osunwọn kalẹ pẹlu wọn, nitori ki awọn eniyan o le baa
duro pẹlu sise dọgba » [Suuratul-Hadiid: 25].
Ọlọhun -giga ni fun Un- tun sọ pe:
}
قل لئن اجتمعت الإنس والجن على أن يأتوا بمثل هذا القرآن
لا يأتون بمثله ولو كان بعضهم لبعض ظهيراً
{
[سورة الإسراء: 88].
« Sọ pe:
Ti awọn eniyan ati alujannu ba papọ lati mu iru Al-Qur'aan
yii wa, wọn kò ni le mu iru rẹ wa, koda ki o se pe apa
kan wọn jẹ oluse-iranlọwọ fun apa keji [lori rẹ] » [Suuratul-Israa'i:
88].
(d) Adamọ
eyi ti Ọlọhun da ọkan awọn ẹda Rẹ le lori,
nipa gbigba jijẹ ọkan soso Ọlọhun, ohun ti o si fi
idi mulẹ si inu
awọn ẹmi ni i. Ati pe nigbakigba ti inira ba ba eniyan
yoo ri eleyii, yoo si pada si ọdọ Ọlọhun, ti eniyan
ba si bọ lọwọ awọn iruju ati
ifẹkufẹ-ọkan, eyi ti maa n
yi adamọ rẹ pada, dajudaju
ki ba ti si nnkan kan ninu ọkan rẹ ju jijẹwọ
ati gbigbafa fun jijẹ ọkan
soso Ọlọhun nipa jijẹ ọba ti àá
jọsin fun, ati nipa
awọn orukọ Rẹ, ati awọn isẹ Rẹ, ati jijuwọ-jusẹ
silẹ fun ofin Rẹ, eyi ti O fi ran awọn ojisẹ Rẹ, "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn".
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
فأقم وجهك للدين حنيفاً فطرت الله التي فطر الناس عليها
لا تبديل لخلق الله ذلك الدين القيم ولكن أكثر الناس لا
يعلمون. منيبين إليه واتقوه وأقيموا الصلاة ولا تكونوا
من المشركين
{
[سورة الروم: 30-31].
«
Nitori naa da oju rẹ
kọ ẹsin ododo, l'ẹni ti o fi ọna ti kò tọ silẹ,
adamọ Ọlọhun eyi ti O pilẹ da awọn eniyan le lori, kò
si ayipada fun ẹda Ọlọhun. Eyi ni ẹsin ti o
duro deedee, sugbọn ọpọlọpọ
awọn eniyan ni kò mọ. Ni ẹni ti o sẹri pada si ọdọ Rẹ,
ki ẹ si maa paya Rẹ, ki ẹ si maa gbe irun duro,
ki ẹ ma
si se jẹ ọkan ninu awọn ọsẹbọ » [Suuratur-Ruum:
30-31].
Ojisẹ
Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
sọ pe:
(( كل
مولود يولد على الفطرة، فأبواه يهودانه أو ينصرانه أو
يمجسانه، كما تنتج البهيمة بهيمة جمعاء هل تحسون فيها من
جدعاء، ثم قرأ: "فطرت الله الذي فطر الناس عليها"
)).
[رواه البخاري].
«
Gbogbo ọmọ ni a bi si ori adamọ -Islam-.Nitori naa awọn obi rẹ mejeeji ni
wọn yoo sọ ọ di Yahuudi -Ju- tabi alagbelebu -kiriyo-
tabi olubọ-ina, gẹgẹ bi ẹran ti maa n bi ọmọ,
ti kò ni alebu kan lara, njẹ ẹ wa ri ọkan ti o ge ni
orike ninu wọn bi? Lẹyin naa ni o wa ka: [ọrọ Ọlọhun
t'o ni] : [Adamọ Ọlọhun eyi ti O pilẹ da awọn eniyan
le lori, kò si ayipada fun ẹda Ọlọhun] » [Bukhari
l'o gbe e jade].
Nini igbagbọ si
awọn Malaika:
Oun ni nini adisọkan ti o gbopọn pe Ọlọhun ni awọn
Malaika, O da wọn lati ara imọlẹ, a da wọn mọ titẹle
tiẸ, wọn ki i sẹ Ọlọhun lori ohun ti O ba fi pa wọn
lasẹ, wọn a si maa se ohun
ti a ba fi pa wọn lasẹ, wọn a maa se afọmọ fun Ọlọhun
ni oru ati ọsan, wọn ki i ko
aarẹ, ẹnikan kò mọ onka wọn yatọ si Ọlọhun, Ọlọhun pa
wọn lasẹ pẹlu awọn isẹ kan ati awọn
orisirisi isẹ.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
ولكن البر من آمن بالله واليوم الآخر والملائكة
{
[سورة البقرة، الآية: 177].
«
Sugbọn daadaa sise ni ẹni ti o ba
gba Ọlọhun gbọ, ati ọjọ ikẹyin,
ati awọn Malaika »
[Suuratul-Baqarah: 177].
Ọlọhun -giga
ni fun Un- tun sọ pe:
}آمن الرسول
بما أنزل إليه من ربه والمؤمنون كل آمن بالله وملائكته
وكتبه
ورسله
{
[سورة البقرة، الآية: 185].
« Ojisẹ naa gba ohun
ti a sọ kalẹ fun un gbọ ati awọn olugbagbọ-ododo,
onikaluku wọn
l'o gba Ọlọhun gbọ, ati awọn Malaika Rẹ, ati awọn tira
Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ » [Suuratul-Baqarah: 185].
O si wa
ninu ẹgbawa-ọrọ Jibriil
ti o gbajumọ, nigba ti o bi
Ojisẹ Ọlọhun, "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a",
leere nipa igbagbọ-ododo -Iimaan- ati
igbafa fun Ọlọhun -Islam-
ati daadaa sise -Ihsaan-.
O sọ pe -iyẹn Jibriil-:
(( أخبرني
عن الإيمان؟ قال: أن تؤمن بالله، وملائكته، وكتبه،
ورسله، واليوم الآخر، وتؤمن بالقدر خيره وشره
)).
«
Fun mi niro nipa igbagbọ-ododo. O dahun -iyẹn Ojisẹ
Ọlọhun, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a"- pe:
« Ki o gba Ọlọhun gbọ, ati
awọn Malaika Rẹ, ati awọn tira Rẹ,
ati ọjọ ikẹyin, ki o si gba akọsilẹ gbọ;
daadaa rẹ ati aburu rẹ ».
Ipo nini igbagbọ-ododo
si awọn Malaika ninu ẹsin ati idajọ rẹ:
Nini igbagbọ si awọn
Malaika ni origun keji ninu awọn origun mẹfa ti
igbagbọ-ododo ni, eyi ti o se pe igbagbọ ẹru kan kò le
e dara,
kò si le e jẹ gbigba afi pẹlu wọn.
Ati pe ẹnu awọn
Musulumi ti ko lori pe ọranyan ni ki a ni igbagbọ si
awọn Malaika alapọnle.
Nitori naa ẹnikẹni ti o ba tako bibẹ wọn, tabi
[o tako] bibẹ apa kan wọn,
ninu awọn ti Ọlọhun t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn, darukọ
wọn, o ti se aigbagbọ [si
Ọlọhun], o si ti tako Al-Qur'aan,
ati Sunna, ati ohun ti ẹnu
awọn Musulumi ko le lori.
Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
ومن يكفر بالله وملائكته وكتبه ورسله واليوم الآخر فقد
ضل ضلالا بعيداً
{
[سورة النساء، الآية: 136].
« Ati pe ẹnikẹni
ti o ba se aigbagbọ si Ọlọhun, ati awọn Malaika Rẹ,
ati awọn tira Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ, dajudaju o ti
sina ni isina ti o jinna» [Suuratun-Nisaa'i: 136].
Nini
igbagbọ si awọn Malaika a
maa jẹ akopọ
ati ni ẹfọsiwẹwẹ:
Nini
igbagbọ si wọn ni akopọ
se akojọpọ awọn nnkan ti o se pe ninu wọn ni:
Alakọkọ:
Gbigba pe wọn n bẹ,
ati pe ẹda kan ninu awọn ẹda Ọlọhun
ni wọn, Ọlọhun da wọn nitori ijọsin fun Un, bẹẹ
ni otitọ ni bibẹ wọn, àìkò
si ri wọn wa kò tọka si pe wọn kò
si, meloo-meloo ninu awọn
ẹda ti o wẹ ninu aye ni a kò
le ri, sugbọn ti o se pe
wọn n bẹ ni otitọ.
Ati pe dajudaju
Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
ri Jibriil ninu paapaa aworan rẹ ni ẹẹmeji, bẹẹ ni apa
kan ninu awọn Sahaabe "ki Ọlọhun O yọnu si wọn",
ri apa kan ninu awọn Malaika,
nigba ti wọn wa ninu aworan eniyan.
Imam Ahmad gbe
ẹgbawa-ọrọ jade ninu Musnad
[rẹ], lati ọdọ Abdullaah
ọmọ Mas'uud,
"ki Ọlọhun O yọnu si
i", o sọ pe:
(( رأى
رسول الله
r
جبريل في صورته وله ستمائة جناح، وكل
جناح منها قد سد الأفق
)).
« Ojisẹ Ọlọhun "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
ri Jibriil ninu aworan rẹ, ni ẹni ti o ni iyẹ ọgọrun
mẹfa, ti gbogbo iyẹ kọọkan
ninu wọn si
bo oferefe ».
Ati pe dajudaju
o rinlẹ ninu ẹgbawa-ọrọ Jibriil t'o
gbajumọ, eyi ti Muslim gbe
jade, pe:
Jibriil "ki ọla Ọlọhun o maa ba a",
wa pẹlu aworan ọkunrin kan, ti asọ rẹ funfun gboo,
ti irun ori rẹ si dudu kirikiri, a kò si ri ami
oni-irin-ajo ni ara rẹ,
ẹnikan ninu awọn Sahaabe
ko tilẹ
mọ ọn.
Elẹẹkeji:
Gbigbe wọn si ipo wọn ti Ọlọhun gbe wọn si.
Nitori naa ẹda Ọlọhun ti a n pa lasẹ ni wọn, Ọlọhun
pọn wọn le, O si se agbega ipo wọn, O si sun wọn mọ
ọdọ ara Rẹ, ati pe awọn ojisẹ Ọlọhun ti O maa n fi isẹ
ati nnkan mìíran
ran n bẹ ninu wọn, bẹẹ ni wọn kò ni agbara lori nnkan
kan, afi ohun ti Ọlọhun ba fun wọn ni agbara lori rẹ,
sibẹsibẹ wọn kò tilẹ ni ikapa atise ara wọn, tabi
ẹlomiran ni anfaani kan, tabi aburu kan, lẹyin Ọlọhun,
eleyii l'o fa a ti kò fi yẹ pe ki a sẹri nnkan kan si
ọdọ wọn ninu awọn orisirisi ijọsin, depo pe a o maa
royin wọn pẹlu awọn iroyin Ọlọhun, gẹgẹ bi awọn
alagbelebu -kiriyo- ti se purọ rẹ nipa ẹmi mimọ [Malaika
Jibriil], "ki ọla Ọlọhun o maa ba a".
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
وقالوا اتخذ الرحمن ولداً سبحانه بل عباد مكرمون. لا
يسبقونه بالقول وهم بأمره يعملون
{
[سورة الأنبياء، الآية: 26-27].
« Wọn sọ
pe: Ọba Alaanujulọ -Ar-Rahmaan- mu [ẹnikan] lọmọ, mimọ
ni fun Un, kò ri bẹẹ rara, ẹru alapọnle ni wọn. Wọn ki
i gba iwaju Rẹ nibi ọrọ, ati pe asẹ Rẹ ni wọn fi n
sisẹ ». [Suuratul-Anbiyaa': 27-28].
}
لا يعصون الله ما أمرهم ويفعلون ما يؤمرون
{
[سورة التحريم، الآية: 6].
« Wọn ki
i sẹ Ọlọhun nipa ohun ti O fi pa wọn lasẹ, ati pe ohun
ti a fi pa wọn lasẹ ni wọn maa n se ». [Suuratut-Tahriim:
6].
Ọranyan
ni odiwọn igbagbọ yii i se lori gbogbo Musulumi ni
ọkunrin ati lobinrin, ọranyan ni ki wọn o kọ nipa rẹ,
ki wọn o si ni adisọkan rẹ, ati pe a kò ni i gba awawi
ẹnikan latari aimọ nipa rẹ.
Sugbọn
ẹfọsiwẹwẹ igbagbọ nipa awọn
Malaika: Oun se akojọpọ awọn nnkan kan, ti o se pe
ninu wọn ni:
Alakọkọ: Ohun ti a fi sẹda wọn:
Ọlọhun Ọba da awọn Malaika lati ara
imọlẹ, gẹgẹ bi Ọba-mimọ Naa ti se ẹda awon alujannu
lati ara ina, ti O si se ẹda awọn ọmọ Aadama lati ara
ẹrọfọ, isẹda wọn si siwaju dida Anabi Aadama, "ki ọla
Ọlọhun o maa ba a".
O wa ninu ọrọ Ojisẹ Ọlọhun pe:
(( خلقت
الملائكة من نور، وخلق الجان من مارج من نار، وخلق آدم
مما وصف لكم
)).
[رواه مسلم].
« A sẹda
awọn Malaika lati ara imọlẹ, a si sẹda awọn alujannu
lati ara ahọn ina, a si sẹda Aadama lati ara ohun ti a
royin fun yin ». [Muslim l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkeji: Onka awọn Malaika:
Ẹda ti ẹnikan kò mọ onka wọn yatọ
si Ọlọhun, Ọba t'O ga, t'O si gbọn-un-gbọn, ni awọn
Malaika, fun pupọ wọn. Ati pe kò si aaye ọmọ-ika mẹrin
ni sanma afi ki o jẹ pe Malaika kan n bẹ lori rẹ,
l'ẹni ti o fi ori kanlẹ, tabi l'ẹni ti o duro, gẹgẹ bi
o ti se jẹ pe ẹgbẹrun-lọna-aadọrin Malaika ni wọn maa
n wọ inu [ile ti a n pe ni] Baitul-Ma'amuur ni
sanma keje lojoojumọ, ti wọn kò si ni i pada wọ inu rẹ
mọ, latari pupọ ti wọn pọ; ati pe a o mu ina -Jahanma-
wa ni ọjọ igbende, ni ohun ti o ni
ẹgbẹrun-lọna-aadọrin ijanu, ẹgbẹrun-lọna-aadọrin
Malaika yoo si maa bẹ pẹlu ijanu kọọkan, ti wọn yoo
maa fa a.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
وما يعلم جنود ربك إلا هو
{
[سورة المدثر، الآية: 31].
« Ati pe
ẹnikan kò mọ -onka- awọn ọmọ-ogun Oluwa Rẹ yatọ si I »
[Suuratul-Muddathir: 31].
O si wa ninu ẹgbawa-ọrọ pe Anabi,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( أطت
السماء وحق لها أن تئط، ما فيها موضع قدم إلا وفيه ملك
ساجـد وراكـع
)).
[رواه البخاري ومسلم].
« Sanma
rọ kẹkẹ, ati pe o tọ fun un pe ki o rọ kẹkẹ, kò si
aaye ẹsẹ kan ninu rẹ, afi ki o jẹ pe Malaika kan ti o
fi ori kanlẹ, ati eyi ti o tẹ, ni n bẹ nibẹ ».
Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba a", tun sọ nipa Baitul-Ma'amuur, pe:
(( يدخله
في كل يوم سبعون ألف ملك لا يعودون إليه
)).
[رواه البخاري ومسلم].
«
Ẹgbẹrun-lọna-aadọrin Malaika ni wọn maa n wọ inu rẹ
lojoojumọ, ti wọn kò si ni i pada wọ inu rẹ mọ ». [Bukhari
ati Muslim l'o gbe e jade].
Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba a", tun sọ pe:
(( يؤتى
بجهنم يومئذ لها سبعون ألف زمام، مع كل زمام سبعون ألف
ملك
)).
[رواه مسلم].
« A o mu
[ina] Jahannama wa ni ọjọ naa, ni ohun ti o ni
ẹgbẹrun-lọna-aadọrin ijanu, ẹgbẹrun-lọna-aadọrin
Malaika yoo si maa bẹ pẹlu ijanu kọọkan ». [Muslim l'o
gbe e jade].
Bibuyaari onka awọn Malaika yoo han
si wa nibi, nitori pe awọn wọnyi ni apejuwe, onka wọn
to aadọta ọkẹ lọna ẹgbẹrun mẹrin ati ọgọrun-mẹsan [4,
900, 000000] Malaika, njẹ bawo ni awọn Malaika yoku ti
to! Mimọ ni fun Ọba ti O sẹda wọn, ti O si N dari wọn,
ti O si mọ iye onka wọn.
Ẹlẹẹkẹta: Orukọ awọn Malaika:
Ọranyan ni pe ki a ni igbagbọ si
awọn ti Ọlọhun darukọ wọn fun wa ninu Al-Qur'aan, tabi
awọn ti Ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
da orukọ wọn fun wa ninu Sunna rẹ, ninu awọn Malaika,
ati pe mẹta ni awọn ti wọn tobi ju ninu won:
Ekinni ni:
Jibriil, ati pe o see se ki a pe e ni Jibraa'i'iil.
Oun ni Ẹmi mimọ ti i maa n sọ isẹ, ti o se pe oun ni
maa n mu isẹmi ba awọn ọkan, kalẹ le awọn ojisẹ Ọlọhun
"ki ọla Ọlọhun o maa ba wọn" lori.
Ekeji ni:
Miikaa'i'iil, ati pe o see se ki a pe e ni Miikaal.
Oun ni a fi sọ rirọ ojo, eyi ti o se pe oun ni maa n
mu isẹmi ba ilẹ, o maa n dari rẹ lọ si ibi ti Ọlọhun
ba pa a lasẹ.
Ẹkẹta ni:
Israafiil. Oun ni a fi sọ fifẹ atẹgun si iwo, ni ikede
pe ile-aye ti de opin, ati pe isẹmi-igbẹyin, eyi ti o
se pe oun ni yoo mu isẹmi ba awọn ara, ti bẹrẹ.
Ẹlẹẹkẹrin: Awọn iroyin awọn
Malaika:
Ẹda gidi ni awọn Malaika, wọn ni
ara tootọ, eyi ti a maa n royin pẹlu awọn iroyin adamọ,
ati ti iwa, ninu wọn ni:
(a) Titobi ẹda wọn, ati kikarabata
awọn ara wọn: Ọlọhun Ọba t'O mọ, t'O si ga, sẹda awọn
Malaika lori awọn aworan ti o ga, ti o si lagbara, ni
ibamu pẹlu awọn isẹ nlanla wọn ti Ọlọhun fi wọn sọ
ninu awọn sanma ati ilẹ.
(b) Wi pe wọn ni awọn iyẹ: Ọlọhun
Ọba t'O mọ, t'O si ga, da awọn iyẹ meji-meji, tabi
mẹta-mẹta, tabi mẹrin-mẹrin fun awọn Malaika, ati pe o
see se ki o ju bẹẹ lọ, gẹgẹ bi Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ti ri Jibriil ninu aworan
rẹ, l'ẹni ti o ni iyẹ ọgọrun mẹfa, ti o bo gbogbo
oferefe. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
الحمد لله فاطر السماوات والأرض جاعل الملائكة رسلاً
أولي أجنحة مثنى وثلاث ورباع يزيد في الخلق ما يشاء
{
[سورة فاطر، الآية: 1].
« Ọpẹ ni
fun Ọlọhun, Olupilẹ sẹda awọn sanma ati ilẹ, ti O si
se awọn Malaika ni awọn ojisẹ oni-iyẹ meji-meji, tabi
mẹta-mẹta, tabi mẹrin-mẹrin, A si maa se alekun ohun
ti O ba fẹ ninu ẹda naa ». [Suuratu Faatir: 1].
(d) Àìkò
ni bukaata wọn si ounjẹ ati ohun mimu: Ọlọhun t'O mọ,
t'O si ga, da awọn Malaika pe ki wọn o ma ni bukaata
si ounjẹ tabi ohun mimu, ki wọn o si ma maa fẹ iyawo,
ki wọn o si ma maa bi ọmọ.
(e) Oni-laakaye, ọlọkan, ni awọn
Malaika: Wọn ba Ọlọhun sọrọ, Oun Naa si ba wọn sọrọ,
wọn ba Anabi Aadama sọrọ ati awọn mìíran
ti wọn yatọ si i ninu awọn anabi Ọlọhun.
(ẹ) Agbara wọn lati yi ara wọn pada
si aworan mìíran
yatọ si paapaa aworan wọn: Ọlọhun fun awọn Malaika ni
agbara lori atiya aworan wọn lori aworan awọn ọkunrin
ninu awọn eniyan, esi-ọrọ n bẹ ninu eleyii lori awọn
alaigbagbọ ti wọn parọ pe awọn ọmọ-binrin Ọlọhun ni
awọn Malaika.
A kò si mọ nipa bi wọn ti se maa n
ya aworan ara wọn naa, sugbọn wọn a maa ya ara wọn ni
aworan kan ti o wẹ, ti o se pe yoo soro lati mọ iyatọ
laarin wọn ati awọn eniyan.
(f) Iku awọn Malaika: Gbogbo awọn
Malaika ni yoo ku ni ọjọ igbende, titi ti o fi de ori
Malaika iku, lẹyin naa ni a o wa gbe wọn dide lati se
awọn isẹ wọn ti Ọlọhun fi wọn sọ.
(g) Ijọsin awọn Malaika: Awọn
Malaika n sin Ọlọhun, Ọba t'O mọ, t'O si ga, pẹlu awọn
ijọsin ti o se pe ninu wọn ni: Irun kiki, adua, sise
afọmọ, titẹ, ati fifi ori kanlẹ, ati ibẹru, ipaya, ifẹ,
ati bẹẹ bẹẹ lọ.
Ati pe ohun ti n bọ wọnyi n bẹ ninu
awọn iroyin awọn ijọsin wọn:
1- Titẹ ara mọ, ati aiduro, pẹlu àìkò
aarẹ.
2- Sise afọmọ fun Ọlọhun t'O mọ,
t'O si ga.
3- Titẹra mọ titẹle ti Ọlọhun, ati
pipa ẹsẹ ti, nitori sisọ wọn kuro nibi awọn ẹsẹ nlanla
ati kékéké.
4- Itẹriba fun Ọlọhun pẹlu ọpọlọpọ
ijọsin.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
يسبحون الليل والنهار لا يفترون
{
[سورة الأنبياء، الآية: 20].
« Wọn a
maa fi oru ati ọsan se afọmọ, wọn ki i ko aarẹ » [Suuratul-Anbiyaa':
20].
Ẹlẹẹkarun-un:
Awọn isẹ awọn Malaika:
Awọn
Malaika a maa se awọn isẹ ribiribi ti Ọlọhun fi wọn sọ,
ninu wọn ni:
1- Awọn
ti wọn gbe aga-ọla Ọlọhun -Al-Arsh- ru.
2-
Malaika ti a fi sọ sisọ isẹ Ọlọhun ti maa N fi i ransẹ
si awọn ojisẹ.
3- Awọn
olusọ ọgba-idẹra -Al-Janna- ati ina.
4- Awọn
ti a fi sọ ẹsu-ojo ati ojo, ati irugbin.
5- Awọn
ti a fi sọ awọn apata.
6-
Malaika ti a fi sọ fifẹ atẹgun si iwo.
7- Awọn
ti a fi sọ kikọ isẹ awọn ọmọ Aadama silẹ.
8- Awọn
ti a fi sọ sisọ awọn ọmọ Aadama. Nitori naa nigba ti
Ọlọhun ba kọ akọsilẹ nnkan kan le e lori, wọn yoo fi i
silẹ, ohun ti O kọsilẹ yoo si sẹlẹ si i.
9- Awọn
ti a fi sọ bibẹ pẹlu eniyan, ati pipe e lọ sidi rere.
10- Awọn
ti a fi sọ omi gbọlọgbọlọ ninu apo-ibi, ati fifẹ ẹmi
si eniyan lara, ati kikọ akọsilẹ ọrọ -arziki-
rẹ, ati isẹ rẹ, ati pe sé oloriibu ni i, tabi oloriire.
11- Awọn
ti a fi sọ gbigba ẹmi awọn ọmọ Aadama ni asiko iku.
12- Awọn
ti a fi sọ bibi awọn eniyan leere ninu awọn saare wọn,
ati ohun ti yoo ti ẹyin rẹ jade, ninu idẹra tabi iya.
13- Awọn
ti a fi sọ jijisẹ fun Anabi wa, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun
o maa ba a", nipa kiki ọla -salama- ti awọn ijọ
rẹ n ki i.
Ati pe
eleyii l'o fa a ti Musulumi kò fi bukaata lati rin
irin-ajo lọ si ọdọ rẹ nitori atiki i, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", ni kiki ọla, kaka bẹẹ, o to o pe
ki o se asalaatu fun un, ki o si ki i ni kiki
ọla ni ibikibi; tori pe awọn Malaika yoo gbe kiki rẹ,
wọn yoo si fi jisẹ fun Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o
maa ba a", ati pe a ki i rin irin-ajo lọ si
masalasi Anabi afi nitori atiki irun ninu rẹ.
Ati pe
wọn tun ni awọn isẹ pupọ gan-an, sugbọn eleyii l'o
gbajumọ ju ninu wọn, ninu awọn ẹri-ọrọ lori eleyii ni:
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
الذين يحملون العرش ومن حوله يسبحون بحمد ربهم ويؤمنون
به ويستغفرون للذين آمنوا
{
[سورة غافر: 7].
« Awọn
ẹni ti wọn gbe aga-ọla Ọlọhun -Al-Arsh- ru, ati
awọn ti o wa ni agbegbe rẹ, wọn n se afọmọ pẹlu fifi
ọpẹ fun Oluwa wọn, wọn si ni igbagbọ si I, wọn si n
tọrọ aforijin fun awọn ẹni ti wọn gbagbọ ni ododo » [Suuratu
Gaafir: 7]. Ọlọhun -giga ni fun Un- tun sọ pe:
}
من كان عدوا لجبريل فإنه نزله على قلبك بإذن الله
{
[سورة البقرة: 97].
« Sọ pe:
Ẹnikẹni ti o ba jẹ ọta Jibriil, dajudaju oun l'o sọ ọ
kalẹ si ọkan rẹ pẹlu iyọnda Ọlọhun » [Suuratul-Baqarah:
97]. Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
ولو ترى إذ الظالِمون في غمرات الموت والملائكة باسطوا
أيديهم أخرجوا أنفسكم
{
[سورة الأنعام: 93].
« Iba se pe iwọ ri
awọn alabosi ninu ipọka iku ni, ti awọn Malaika si tẹ
ọwọ wọn [pe]:
Ẹ yọ awọn ẹmi yin jade » [Suuratul-An'aam: 93].
(a) Fifi
igbagbọ-ododo rinlẹ, nitori pe igbagbọ-ododo ki i dara
afi pẹlu gbigba wọn gbọ.
(b) Mimọ
nipa titobi Ẹlẹda wọn -ibukun ati giga ni fun Un- ati
agbara Rẹ, ati ijọba Rẹ; nitori pe titobi ẹda n bẹ
ninu titobi Ẹlẹda.
(d)
Lilekun igbagbọ-ododo ni ọkan Musulumi latari mimọ
awọn iroyin wọn, ati awọn ipo wọn, ati awọn isẹ wọn.
(e)
Ibalẹ-ọkan ati ifayabalẹ fun awọn olugbagbọ-ododo
nigba ti Ọlọhun ba N fi awọn Malaika fi wọn rinlẹ.
(ẹ) Nini
ifẹ awọn Malaika lori ohun ti wọn n se ninu awọn
ijọsin, ni ọna ti o pe ju, ati titọrọ aforijin wọn fun
awọn olugbagbọ-ododo.
(f)
Kikorira awọn isẹ ti kò dara ati awọn ẹsẹ.
(g)
Didupẹ fun Ọlọhun -mimọ ati giga ni fun Un- lori
amojuto Rẹ lori awọn ẹda Rẹ, nigba ti O fi sọ wọn ninu
awọn Malaika wọnyi ẹni ti yoo maa se isọ wọn, ati kikọ
awọn isẹ wọn silẹ, ati ohun ti o yatọ si eleyii ninu
awọn anfaani wọn.
Nini
igbagbọ-ododo si awọn tira Ọlọhun, ti a sọ kalẹ fun
awọn ojisẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn", ni
origun kẹta ninu awọn origun igbagbọ-ododo, tori pe
dajudaju Ọlọhun ti ran awọn ojisẹ Rẹ pẹlu awọn ẹri-ọrọ,
O si sọ awọn tira kalẹ fun wọn, ki wọn o maa jẹ ikẹ
fun awọn ẹda, ati ifinimọna fun wọn, nitori ki oriire
wọn o le baa rinlẹ ni aye ati ni ọrun; ati nitori ki o
le baa jẹ ilana kan ti wọn yoo maa tọ, ati oluse-idajọ
laarin awọn eniyan nipa ohun ti wọn se iyapa-ẹnu si.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
لقد أرسلنا رسلنا بالبينات وأنزلنا معهم
الكتاب والميزان ليقوم الناس بالقسط
{
[سورة الحديد، الآية: 25].
« Dajudaju A ti
ran awọn ojisẹ wa pẹlu awọn alaye, A si sọ Tira ati
osunwọn kalẹ pẹlu wọn, ki awọn eniyan o le baa duro
pẹlu sise deedee» [Suuratul-Hadiid: 25], Ọlọhun t'O ga
tun sọ pe:
}
كان الناس أمة واحدة فبعث الله النبيين مبشرين ومنذرين
وأنزل معهم الكتاب بالحق ليحكم بين الناس فيما اختلفوا
فيه
{
[سورة البقرة: 213].
« Awọn
eniyan jẹ ijọ kan soso, n ni Ọlọhun ba gbe awọn anabi
dide ni olufunni ni iro idunnu, ati olukilọ, ati pe O
sọ Tira kalẹ fun wọn pẹlu ododo, ki O le baa se idajọ
laarin awọn eniyan nipa ohun ti wọn n se iyapa-ẹnu si
» [Suuratul-Baqarah: 213].
Nini
igbagbọ si awọn Tira ni: Gbigba ni ododo ti o gbopọn
pe dajudaju Ọlọhun ni awọn tira kan, ti O sọ wọn kalẹ
fun awọn ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn",
ati pe ara ọrọ Rẹ ni paapaa ni wọn, imọlẹ ati imọna si
ni wọn, bẹẹ ni ododo, otitọ, ati ise-deedee ni ohun ti
wọn se akojọpọ rẹ [sinu]. Ọranyan ni titẹle e ati
sisisẹ pẹlu rẹ; ẹnikan kò si mọ onka wọn yatọ si
Ọlọhun.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
وكلَّم الله موسى تكليماً
{
[سورة النساء: 164].
« Ati pe Ọlọhun
ba Muusa sọrọ ni ibasọrọ gan-an » [Suuratun-Nisaa'i:
164]. Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
وإن أحد من المشركين استجارك فأجره حتى يسمع كلام الله
{
[سورة التوبة: 6].
« Ati pe ti ọkan
ninu awọn olusẹbọ si Ọlọhun ba tọrọ idaabo lọdọ rẹ, ki
o daabo bo o titi ti yoo fi gbọ ọrọ Ọlọhun » [Suuratut-Tawbah:
6].
Ọranyan
ni nini igbagbọ-ododo si gbogbo awọn tira ti Ọlọhun sọ
kalẹ fun awọn ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba wọn", ati pe Ọlọhun -ibukun ati giga ni fun Un- ti
sọ wọn ni ọrọ ni paapaa, bẹẹ ni ohun ti a sọ kalẹ ni
wọn, wọn ki i se ohun ti a da, ẹnikẹni ti o ba si tako
wọn, tabi o tako nnkan kan ninu wọn ti se aigbagbọ.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
يا أيها الذين آمَنوا آمِنوا بالله ورسوله والكتاب الذي
نزل على رسوله والكتاب الذي أنزل من قبل ومن يكفر بالله
وملائكته وكتبه ورسله واليوم الآخر فقد ضل ضلالاً بعيداً
{
[سورة النساء: 136].
« Ẹyin
olugbagbo-ododo, ẹ gba Ọlọhun gbọ ati awọn ojisẹ Rẹ,
ati Tira ti o sọ kalẹ fun Ojisẹ Rẹ, ati Tira eyi ti o
sọ kalẹ siwaju [rẹ],
ẹni ti o ba se aigbagbọ si Ọlọhun,
ati awọn Malaika Rẹ, ati
awọn Tira Rẹ, ati awọn ojisẹ
Rẹ,
ati ọjọ-ikẹyin, dajudaju o ti sina ni isina ti o jinna
» [Suuratun-Nisaa'i: 136].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
وهذا كتاب أنزلناه مبارك فاتبعوه واتقوا لعلكم ترحمون
{.
[سورة الأنعام: 155].
« Eleyii si ni Tira kan ti Awa sọ ọ
kalẹ ni oni-ibukun.
Nitori naa ẹ maa tẹle e, ki ẹ si maa bẹru [Ọlọhun], ki
ẹ le baa jẹ ẹni ti a o kẹ » [Suuratul-An'aam: 155].
[3] Bukaata awọn
eniyan si awọn Tira naa, ati Hikmah -ọgbọn- ti n bẹ
ninu sisọ wọn kalẹ:
Alakọkọ: Ki
Tira ti a sọ kalẹ fun ojisẹ naa o le baa jẹ pe oun ni
ibupadasi fun awọn ijọ rẹ, ki wọn o maa pada si idi rẹ
lati mọ nipa ẹsin wọn.
Ẹlẹẹkeji: Ki
Tira ti a sọ kalẹ fun ojisẹ naa o le baa jẹ adajọ,
oluse-dọgba fun awọn ijọ rẹ, nipa gbogbo ohun ti wọn
ba se iyapa-ẹnu si.
Ẹlẹẹkẹta: Ki
Tira ti a sọ kalẹ naa o le baa maa sọ ẹsin naa lẹyin
iku ojisẹ naa, gbogbo bi o ti le wu ki awọn aaye ati
asiko o jinna sira wọn si, gẹgẹ bi ohun ti o jẹ ise
ipepe Anabi wa Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba a".
Ẹlẹẹkẹrin: Ki
awọn Tira wọnyi o le baa jẹ awijare Ọlọhun lori awọn
ẹda Rẹ, ki aaye o ma gba wọn lati tapa si wọn, tabi
lati jade kuro ninu wọn.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
كان الناس أمة واحدة فبعث الله النبيين مبشرين ومنذرين
وأنزل معهم الكتاب بالحق ليحكم بين الناس فيما اختلفوا
فيه
{
[سورة البقرة: 213].
« Awọn
eniyan jẹ ijọ kan soso, Ọlọhun gbe awọn anabi dide ni
olufunni ni iro idunnu, ati olukilọ, ati pe O sọ tira
kalẹ fun wọn pẹlu ododo, ki O le baa se idajọ laarin
awọn eniyan nipa ohun ti wọn n se iyapa-ẹnu si » [Suuratul-Baqarah:
213].
Nini igbagbo si awọn
Malaika a maa jẹ
akopọ ati ni ẹfọsiwẹwẹ:
Ti akopọ ni:
Ki o gbagbọ pe dajudaju Ọlọhun sọ awọn tira kan kalẹ
fun awọn ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn".
Ti ẹfọsiwẹwẹ
si ni: Ki o ni igbagbọ si
ohun ti Ọlọhun darukọ ninu awọn tira Rẹ ninu Al-Qur'aan
alapọnle. A si ti mọ ninu eleyii: Al-Qur'aan, ati At-Tawraata
-Majẹmu Laelae- ati Zabuurah, ati Injiila -Bibeli,
Majẹmu Titun- ati Suhuf -iwe- Anabi Ibraahiim ati
Muusa. A si tun gbagbọ pe dajudaju yatọ si eleyii
Ọlọhun ni awọn tira kan ti O sọ kalẹ fun awọn anabi Rẹ,
ti ẹnikan kò mọ orukọ wọn, ati onka wọn, yatọ si Ẹni
ti O sọ wọn kalẹ -mimọ ati giga ni fun Un-.
Ati pe
gbogbo awọn Tira wọnyi wa lati wa fi At-Tawhiid
-sise Ọlọhun ni ọkan- ati sise E ni àáso pẹlu ijọsin
rinlẹ, ati sise awọn isẹ rere, ati kikọ Ash-Shirk
-isẹbọ si Ọlọhun- ati ibajẹ lori ilẹ. Nitori naa ọkan
naa ni ipilẹ ipepe awọn anabi, bi o tilẹ jẹ pe iyapa
wa laarin wọn ninu awọn ofin ati awọn idajọ.
Nini
igbagbọ si awọn Tira naa ni gbigba sisọkalẹ wọn fun
awọn ojisẹ ti o ti siwaju, ati pe nini igbagbọ si Al-Qur'aan
ni gbigba a gbọ, ati titẹle ohun ti o wa ninu rẹ.
}
آمن الرسول بـما أنزل إليه من ربه والمؤمنون كل آمن
بالله وملائكته وكتبه ورسله
{
[سورة البقرة: 285].
« Ojisẹ naa gba ohun
ti a sọ kalẹ fun un lati ọdọ Oluwa rẹ gbọ, ati awọn
olugbagbọ-ododo, onikaluku wọn gba Ọlọhun gbọ ati awọn
malaika Rẹ,
ati awọn tira Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ » [Qur'aani,
Baqarah: 285].
Ọlọhun ti O ga tun
sọ pe:
}
اتبعوا ما أنزل إليكم من ربكم ولا تتبعوا من دونه أولياء
{
[سورة الأعراف: 3].
« Ẹ tẹle
ohun ti a sọ kalẹ fun yin lati ọdọ Oluwa yin, ki ẹ ma
si se tẹle awọn alafẹyinti kan lẹyin Rẹ » [Suuratul-A'araaf:
3].
Ati pe
dajudaju Al-Qur'aan da yatọ si awọn tira ti o siwaju
pẹlu awọn nnkan kan; eyi ti o pataki ju ninu wọn ni:
1- Wi pe
Mu'ujizah -akonilagara- ni i pẹlu gbolohun rẹ,
ati itumọ rẹ, ati ohun ti n bẹ ninu rẹ ninu awọn nnkan
ti o daju gan-an nipa ile-aye ati imọ.
2- Wi pe
oun ni ipari awọn tira sanma, dajudaju a fi i se opin
awọn tira naa, gẹgẹ bi a ti se fi anabi wa Muhammad,
se ipẹkun fun awọn ojisẹ.
3- Wi pe
Ọlọhun ti se Olugbọwọ sisọ ọ, nibi gbogbo ayipada,
tabi atọwọbọ, yatọ si awọn tira yoku ti o se pe
ayipada ati atọwọbọ ti wọnu wọn.
4- Wi pe
olujẹri ododo ni i fun ohun ti o siwaju rẹ ninu awọn
tira, olusọ si ni i lori wọn pẹlu.
5- Wi pe
oluparẹ ni i fun gbogbo awọn tira ti o siwaju.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
ما كان حديثا يفترى ولكن تصديق الذي بين يديه وتفصيل كل
شيء وهدى ورحمة لقوم يؤمنون
{
[سورة يوسف: 111].
« Kò jẹ
ọrọ kan ti wọn da adapa irọ rẹ, sugbọn o jẹ ki a mọ
ododo eyi ti o ti siwaju rẹ, o si n se alaye gbogbo
nnkan, ati pe imọna ati aanu ni fun awọn ijọ ti wọn jẹ
onigbagbọ-ododo » [Suuratu Yuusuf: 111].
A mọ
amọdaju pe ododo ti kò si iyemeji ninu rẹ ni ohun ti o
wa ninu awọn tira wọnyun un, ninu awọn iroyin ti
Ọlọhun fi ransẹ si awọn ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba wọn".
Sugbọn
eyi kò tumọ si pe ki a ni igbagbọ si ohun ti o wa ninu
awọn tira ti n bẹ lọwọ awọn onitira -Ahlul-Kitaab-
nisinyi, nitori pe ayipada ati atọwọbọ ti ba wọn, wọn
kò si sẹku lori ipilẹ wọn, eyi ti Ọlọhun sọ kalẹ fun
awọn ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a".
Ati pe ninu ohun ti a mọ amọdaju rẹ ninu awọn tira
wọnyi ni ohun ti Ọlọhun fun wa ni iroyin nipa rẹ ninu
Tira Rẹ, nipa pe: Aru-ẹru-ẹsẹ kan kò ni i ru ẹru ẹsẹ
ẹlomiran, ati pe kò si ohun ti o wa fun eniyan ju ohun
ti o se ni isẹ lọ, ati pe a
o fi isẹ rẹ han an
nigba ti o ba ya, lẹyin naa
a o san an ni ẹsan rẹ ni ẹsan ti o kun rẹrẹ.
Ọlọhun -giga ni
fun Un- tun sọ pe:
}
أم لم ينبأ بما في صحف موسى. وإبراهيم الذي وفـى. ألا
تزر وازرة وزر أخرى. وأن ليس للإنسان إلا ما سعى. وأن
سعيه سوف يرى. ثم يجزاه الجزاء الأوفـى
{
[سورة النجم: 36-41].
« Tabi wọn
kò fun un niro ni nipa ohun ti o wa ninu Tira Muusa.
Ati Ibraahiim ẹni ti o mu ofin Ọlọhun sẹ.
Pe ẹmi-ẹlẹsẹ kan kò ni i ru
ẹru ẹsẹ omiran. Ati pe kò si
ohun ti o wa fun eniyan ju ohun ti o se ni isẹ
lọ. Ati pe isẹ rẹ a o fi i
han an nigba ti o ba ya.
Lẹyin naa a o san an ni ẹsan rẹ ni ẹsan ti o kun rẹrẹ
» [Suuratun-Najm: 36-41].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
بل تؤثرون الحياة الدنيا والآخرة خير وأبقى. إن هذا لفي
الصحف الأولى. صحف إبراهيم وموسى
{
[سورة الأعلى: 16-19].
« Sugbọn
isẹmi ile-aye ni ẹ wa maya. Bẹẹ si ni [isẹmi] ọrun l'o
dara julọ, ti yoo si maa bẹ titi. Dajudaju eyi n bẹ
ninu awọn tira ti akọkọ. Tira Ibraahiim ati ti Muusa »
[Suuratul-A'alaa: 16-19].
Sugbọn awọn idajọ wọn:
Ọranyan l'o jẹ lori wa pe ki a maa fi ohun ti o wa
ninu Al-Qur'aan sisẹ, yatọ si ohun ti o wa ninu awọn
tira ti o siwaju, a o wo o, ti o ba jẹ ohun ti o tako
ofin wa, a kò ni i sisẹ pẹlu rẹ, ki i se nitori pe o
jẹ irọ, bẹẹ kọ, otitọ ni i ni asiko rẹ, sugbọn ki i se
ọranyan lori wa pe ki a sisẹ pẹlu rẹ, nitori pe a ti
pa sise isẹ pẹlu ofin rẹ rẹ pẹlu ofin ti wa. Nitori
naa ti o ba dọgba pẹlu ofin wa; a jẹ pe otitọ ti ofin
wa tọka si jijẹ otitọ rẹ ni i.
[6] Awọn
Tira ti o ti sanma wa, eyi ti orukọ wọn wa ninu Al-Qur'aan
ati Sunna, ni:
1-
Al-Qur'aan Alapọnle:
Oun ni
ọrọ Ọlọhun eyi ti O sọ kalẹ fun Muhammad, opin awọn
ojisẹ ati awọn anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
a". Nitori naa o jẹ opin awọn tira ti a sọ kalẹ,
Ọlọhun si ti se Olugbọwọ sisọ ọ nibi ayipada ati
atọwọbọ, O si se e ni oluparẹ fun awọn tira yoku.
« Dajudaju Awa ni a
sọ iranti naa kalẹ, ati pe dajudaju Awa ni Olusọ rẹ »
[Suuratul-Hijr: 9],
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
وأنزلنا إليك الكتاب بالحق مصدقاً لما بين يديه من
الكتاب ومهيمنا عليه فاحكم بينهم بما أنزل الله
{
[سورة المائدة: 48].
« A si ti sọ Tira
naa kalẹ fun ọ pẹlu ododo, o jẹ olumunimọ ohun ti o jẹ
ododo ninu ohun ti o siwaju rẹ ninu tira, ati olusọ
lori rẹ.
Nitori naa maa se idajọ laarin wọn pẹlu ohun ti Ọlọhun
sọ kalẹ » [Suuratul-Maa'idah: 48].
2-
At-Tawraata -Majẹmu Laelae-:
Oun ni
Tira ti Ọlọhun sọ kalẹ fun Anabi Muusa, "ki ọla Ọlọhun
o maa ba a", O si se e ni imọna ati imọlẹ, ti awọn
anabi awọn ọmọ Isrẹli ati awọn olumọ wọn maa n fi n se
idajọ.
Sugbọn
At-Tawraata ti o jẹ ọranyan pe ki a ni igbagbọ si ni
eyi ti Ọlọhun sọ kalẹ fun Anabi Muusa, "ki ọla Ọlọhun
o maa ba a", ki i se At-Tawraata ti wọn ti ti ọwọ bọ,
ti o wa lọwọ awọn oni-tira ni oni yii.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
إنا أنزلنا التوراة فيها هدى ونور يحكم بها النبيون
الذين أسلموا للذين هادوا والربانيون والأحبار بما
استحفظوا من كتاب الله
{
[سورة المائدة: 44].
« Dajudaju Awa ti sọ
At-Tawraata -Majẹmu
Laelae- kalẹ, imọna wa ninu rẹ ati
imọlẹ. Awọn anabi ti wọn gbafa fun Ọlọhun a maa dajọ
pẹlu rẹ fun awọn Yahuudi -Ju- ati pe awọn alufa
wọn agba ati awọn amofin wọn naa [a maa dajọ pẹlu rẹ],
nitori ohun ti a fun wọn sọ ninu tira Ọlọhun
» [Suuratul-Maa'idah: 44].
3-
Injiila -Bibeli, Majẹmu Titun-:
Oun ni
Tira ti Ọlọhun sọ kalẹ pẹlu ododo fun Anabi Isa -Jesu-
"ki ọla Ọlọhun o maa ba a", ajẹri ododo ni i fun ohun
ti o siwaju rẹ ninu awọn tira ti o ti sanma wa.
Sugbọn
Bibeli -Majẹmu Titun- ti o jẹ ọranyan pe ki a gbagbọ
ni Tira eyi ti Ọlọhun sọ kalẹ fun Anabi Isa -Jesu- "ki
ọla Ọlọhun o maa ba a", pẹlu ipilẹ rẹ ti o se deedee,
ki i se awọn Bibeli ti wọn ti ti ọwọ bọ, ti n bẹ lọwọ
awọn oni-tira ni oni yii.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
وقفينا على آثارهم بعيسى ابن مريم مصدقا لما بين يديه من
التوراة وآتيناه الإنجيل فيه هدى ونور ومصدقا لما بين
يديه من التوراة وهدى وموعظة للمتقين
{
[سورة المائدة: 46].
« Ati pe Awa fi
Anabi Isa ọmọ Maryam tẹle ipasẹ wọn, ni olujẹri ododo
si ohun ti o siwaju rẹ ninu At-Tawraata, A si fun un
ni Injiila -Bibeli- imọna wa ninu rẹ ati imọlẹ,
o si jẹ olumunimọ ododo nipa ohun ti o ti siwaju rẹ
ninu At-Tawraata, o si tun jẹ imọna ati isiti fun awọn
olubẹru Ọlọhun
» [Suuratul-Maa'idah: 46].
Ninu
ohun ti At-Tawraata ati Bibeli se akojọpọ rẹ ni ifunni
ni iro-idunnu pẹlu isẹ [ti a fi ran] Anabi Muhammad,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a". Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
الذين يتبعون الرسول النبي الأمي الذي يجدونه مكتوباً
عندهم في التوراة والإنجيل يأمرهم بالمعروف وينهاهم عن
المنكر ويحل لهم الطيبات ويحرم عليهم الخبائث ويضع عنهم
إصرهم والأغلال التي كانت عليهم
{.
[سورة الأعراف: 157].
« Awọn ti wọn n tẹle
ti Ojisẹ naa, Anabi naa, ẹni ti kò mọ ọ kọ ti kò mọ ọ
ka, ẹni ti wọn ba akọsilẹ nipa rẹ lọdọ wọn ninu At-Tawraata
ati ninu Injiila, yoo maa fooro wọn si iwa rere, yoo
si maa kọ aburu fun wọn, yoo si maa se awọn ohun ti o
dara ni ẹtọ fun wọn, yoo si maa se awọn ohun ti kò
dara ni eewọ fun wọn, yoo
si maa gbe awọn ẹru ti o wuwo kuro fun wọn, ati ajaga
ti n bẹ fun wọn
» [Suuratul-A'araaf: 157].
4-
Zabuura
Oun ni
Tira eyi ti Ọlọhun sọ kalẹ fun Anabi Daa'uud, "ki ọla
Ọlọhun o maa ba a". Zabuura eyi ti o si jẹ ọranyan pe
ki a gbagbọ ni ohun ti Ọlọhun sọ kalẹ fun Anabi
Daa'uud, "ki ọla Ọlọhun o maa ba a", ki i se eyi ti
atọwọbọ ti wọ inu rẹ ninu isẹ awọn Yahuudi -Ju-.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
وآتينا داود زبوراً
{
[سورة النساء: 63].
« Ati pe
Awa fun Daa'uud ni Zabuura » [Suuratun-Nisaa'i: 63].
[5]
Tira Anabi Ibraahiim ati ti Anabi Muusa:
Oun ni
Tira ti Ọlọhun fun Anabi Ibraahiim ati Anabi Muusa,
"ki ọla Ọlọhun o maa ba awọn mejeeji", awọn tira wọnyi
si ti sọnu, a kò si mọ nnkan kan nipa wọn yatọ si ohun
ti ọrọ nipa rẹ wa ninu Al-Qur'aan alapọnle ati Sunna.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
أم لم ينبأ بما في صحف موسى. وإبراهيم الذي وفـى. ألا
تزر وازرة وزر أخرى. وأن ليس للإنسان إلا ما سعى. وأن
سعيه سوف يرى. ثم يجزاه الجزاء الأوفـى
{
[سورة النجم: 36-41].
« Tabi wọn
kò fun un niro ni nipa ohun ti o wa ninu Tira Muusa.
Ati Ibraahiim ẹni ti o mu ofin Ọlọhun sẹ.
Pe ẹmi-ẹlẹsẹ kan kò ni i ru
ẹru ẹsẹ omiran. Ati pe kò si
ohun ti o wa fun eniyan ju ohun ti o se nisẹ lọ. Ati
pe isẹ rẹ a o fi i han
an nigab ti o ba ya. Lẹyin naa a o
san an ni ẹsan rẹ ni ẹsan ti o kun rẹrẹ
» [Suuratun-Najm: 36-41].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
قد أفلح من تزكى. وذكر اسم ربه فصلى. بل تؤثرون الحياة
الدنيا والآخرة خير وأبقى. إن هذا لفي الصحف الأولى. صحف
إبراهيم وموسى
{
[سورة الأعلى: 14-19].
«
Dajudaju ẹni ti o se mimọ ti jere. Ti o si n ranti
orukọ Oluwa rẹ, ti o si n kirun. Sugbọn isẹmi ile-aye
ni ẹ n wa maya. Bẹẹ si ni [isẹmi] ọrun l'o dara ju, ti
yoo si maa bẹ titi. Dajudaju eyi n bẹ ninu awọn tira
ti akọkọ. Tira Ibraahiim ati ti Muusa » [Suuratul-A'alaa:
14-19].
Ọkan ni
i ninu awọn origun igbagbọ-ododo, awọn ti o se pe
igbagbọ ẹniyan kò le e rinlẹ afi pẹlu wọn.
Nini igbagbọ-ododo si awọn ojisẹ si ni:
Nini adisọkan ti o gbopọn pe dajudaju Ọlọhun ni awọn
ojisẹ kan, ti O sa lẹsa, nitori jijẹ awọn isẹ Rẹ dopin.
Nitori naa ẹnikẹni ti o ba tẹle wọn ti mọna, ẹnikẹni
ti o ba si kọ ti wọn ti sina, ati pe wọn ti jisẹ ohun
ti Ọlọhun sọ kalẹ fun wọn ni jijisẹ ti o han gbangbá,
wọn si jisẹ ohun ifọkantan naa, wọn si se isiti fun
ijọ wọn, wọn si jagun nitori Ọlọhun ni paapaa jijagun,
wọn si mu awọn awijare wa, ati pe wọn kò yi nnkan kan
pada, bẹẹ wọn kò pa nnkan kan da, wọn kò si gbe nnkan
kan pamọ ninu ohun ti a fi ran wọn nisẹ, a si tun ni
igbagbọ si awọn ti Ọlọhun darukọ wọn fun wa ati awọn
ti kò darukọ, ati pe gbogbo ojisẹ a maa funni
iro-idunnu nipa ẹni ti n bọ lẹyin rẹ, bẹẹ ni ẹni ti o
gbẹyin ninu wọn a maa se ijẹri ododo fun ẹni ti o
siwaju rẹ.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
قولوا آمنا بالله وما أنزل إلينا وما أنزل إلى إبراهيم
وإسماعيل وإسحاق ويعقوب والأسباط وما أوتي موسى وعيسى
وما أوتي النبيون من ربهم لا نفرق بين أحد منهم ونحن له
مسلمون
{
[سورة البقرة: 136].
« Ẹ wi
pe: Awa gba Ọlọhun gbọ, ati ohun ti a sọ kalẹ fun wa
ati ohun ti a sọ kalẹ fun Ibraahiim, ati Ismaai'iil,
ati Ishaaq, ati Ya'aquub, ati awọn arọmọdọmọ, ati ohun
ti a fun Muusa ati Isa ati ohun ti a fun awọn anabi
lati ọdọ Oluwa wọn, awa kò ya ẹnikan si ọtọ ninu wọn,
awa si jẹ ẹni ti o juwọ-jusẹ silẹ fun Ọlọhun -Musulumi-
» [Suuratul-Baqarah: 136].
Nitori
naa ẹnikẹni ti o ba pe ojisẹ kan ni irọ, dajudaju o ti
pe ẹni ti o gba lododo [ninu wọn] ni irọ, ati pe
ẹnikẹni ti o ba kọ ọrọ si i lẹnu, ti kọ ọrọ si ẹni ti
a pa a lasẹ pe ki o tẹle tiẹ lẹnu. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
إن الذين يكفرون بالله ورسله ويريدون أن يفرقوا بين الله
ورسله ويقولون نؤمن ببعض ونكفر ببعض ويريدون أن يتخذوا
بين ذلك سبيلاً. أولئك هم الكافرون حقا وأعتدنا للكافرين
عذابا مهيناً
{
[سورة النساء: 150، 151].
« Dajudaju awọn ti wọn n se aigbagbọ si
Ọlọhun,
ati awọn ojisẹ Rẹ, ti wọn si n fẹ lati fi ipinya si
aarin Ọlọhun,
ati awọn ojisẹ Rẹ, ti wọn si n sọ pe: Awa gba apa kan
gbọ [ninu awọn ojisẹ] a si se aigbagbọ si omiran; ti
wọn si n fẹ lati mu oju-ọna kan laarin eleyii. Awọn
wọnyi ni alaigbagbọ ni ododo, a si ti pese iya ẹlẹtẹ
fun awọn alaigbagbọ » [Suuratun-Nisaa'i: 150, 151].
Jijẹ anabi ni:
Wiwa laarin Ẹlẹda ati ẹda nipa jijisẹ ofin Rẹ, Ọlọhun
A maa se e ni idẹra fun ẹni ti O ba fẹ ninu awọn ẹda
Rẹ, A si maa se ẹsa ẹni ti o ba fẹ fun un ninu awọn
ẹda Rẹ. Nitori naa sise ẹsa kò jẹ ti ẹnikan yatọ si I
-mimọ ni fun Un-. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
الله يصطفي من الملائكة رسلاً ومن الناس إن الله سميع
بصير
{
[سورة الحج: 75].
« Ọlọhun A maa sẹsa awọn ojisẹ ninu
awọn malaika ati ninu awọn eniyan;
dajudaju Olugbọrọ, Oluriran ni Ọlọhun
» [Suuratul-Hajj: 75].
Ati pe ohun ti a maa
n fi i
ta eniyan
lọrẹ ni jijẹ anabi, ki i se ohun ti a
maa n sisẹ ri, a ki i ri i pẹlu ọpọlọpọ titẹle ti
Ọlọhun, tabi ijọsin, bẹẹ ni ki i wa pẹlu ẹsa anabi naa
tabi titọrọ rẹ, ati pe kò tilẹ jẹ nnkan kan bi kò se
yiyan ati ẹsa lati ọdọ Ọlọhun, Ọba t'O ga, t'O si
gbọn-un-gbọn. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
الله يجتبي إليه من يشاء ويهدي إليه من ينيب
{
[سورة الشورى: 13].
« Ọlọhun
A maa yan ẹni ti O ba fẹ funra Rẹ, A si maa tọ ẹni ti
n sẹri [si ọdọ Rẹ] si ọna ọdọ ara Rẹ » [Suuratush-Shuuraa:
13].
Hikmah -ọgbọn-
ti o wa ninu riran awọn ojisẹ, "ki ọla Ọlọhun o maa ba
wọn", n bẹ lara awọn nnkan kan, ti o se pe ninu wọn ni:
Alakọkọ:
Yiyọ awọn eniyan kuro ninu jijọsin fun awọn eniyan lọ
sibi jijọsin fun Oluwa awọn eniyan, ati nibi imunisin
jijẹ ẹru fun ẹda lọ sibi ominira jijọsin fun Oluwa
awọn ẹda. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
وما أرسلناك إلا رحمة للعالمين
{
[سورة الأنبياء: 107].
« Ati pe
Awa kò ran ọ nisẹ afi ki o le jẹ aanu fun gbogbo aye »
[Suuratul-Anbiyaa': 107].
Ẹlẹẹkeji:
Mimọ idi ti Ọlọhun titori rẹ sẹda awọn ẹda, oun ni
jijọsin fun Un, ati sise E ni àáso, eyi ti a kò le e
mọ afi ni ọna awọn ojisẹ, awọn ẹni ti Ọlọhun sẹsa wọn
ninu awọn ẹda Rẹ, ti O si fun wọn ni ajulọ lori gbogbo
ẹda. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولقد بعثنا في كل أمة رسولاً أن اعبدوا الله واجتنبوا
الطاغوت
{
[سورة النحل: 36].
« Ati pe dajudaju A
ti gbe ojisẹ kan dide ninu gbogbo ijọ kọọkan; pe: Ẹ
maa jọsin fun Ọlọhun, ki ẹ si jinna si awọn oosa » [Suuratu
n-Nah'l :36].
Ẹlẹẹkẹta:
Gbigbe awijare duro lori awọn eniyan pẹlu riran awọn
ojisẹ naa. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
رسلا مبشرين ومنذرين لئلا يكون للناس على
الله حجة بعد الرسل وكان الله عزيزاً حكيماً
{
[سورة النساء: 165].
« Awọn ojisẹ ti wọn
jẹ olufunni ni iro-idunnu ati olukilọ, ki awijare kan
o ma baa si fun awọn eniyan lọdọ Ọlọhun lẹyin -t'O ti
ran- awọn ojisẹ wọnyi,
Ọlọhun si jẹ Alagbara, Ọlọgbọn
» [Suuratul-Nisaa'i: 165].
Ẹlẹẹkẹrin:
Alaye apa kan ninu awọn ohun ti o pamọ, eyi ti awọn
eniyan kò le mọ pẹlu laakaye wọn, gẹgẹ bi awọn orukọ
Ọlọhun ati awọn iroyin Rẹ, ati mimọ awọn Malaika, ati
ọjọ ikẹyin, ati ohun ti o yatọ si eleyii.
Ẹlẹẹkarun-un:
Jijẹ ti awọn ojisẹ naa jẹ awokọse rere, Ọlọhun pe wọn
pẹlu awọn iwa alapọnle, O si sọ wọn nibi awọn iruju
ati ifẹkufẹ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
أولئك الذين هدى الله فبهداهم اقتده
{
[سورة الأنعام: 90].
« Awọn
wọnyi ni ẹni ti Ọlọhun ti tọ sọna, nitori naa imọna
wọn ni ki o kọse » [Suuratul-An-aam: 90]. Ọlọhun t'O
ga tun sọ pe:
}
لقد كان لكم في رسول الله أسوة حسنة
{
[سورة الأحزاب: 21].
« Dajudaju ohun
awokọse rere n bẹ fun yin lara Ojisẹ Ọlọhun » [Suuratul
Ahzaab: 21].
Ẹlẹẹkẹfa:
Sise atunse awọn ẹmi, ati mimu aburu kuro ninu wọn,
ati fifọ wọn mọ, ati mimọ wọn, ati sise ikilọ fun wọn
nibi gbogbo ohun ti i maa n ko iparun ba wọn. Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
هو الذي بعث في الأميين رسولاً منهم يتلو عليهم آياته
ويزكيهم ويعلمهم الكتاب والحكمة
{
[سورة الجمعة: 2].
« Oun ni
Ẹni ti O gbe ojisẹ kan dide laarin awọn
alaimọọkọ-mọọka lati inu wọn, ti n ka awọn aayah Rẹ
fun wọn, ti o si n fọ wọn mọ, ti o si n kọ wọn ni Tira
ati ọgbọn » [Suuratul-Jum'at: 2]. Anabi "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
Awọn
ojisẹ "ki ọla Ọlọhun o maa ba a", ni awọn isẹ ribiribi,
ti o se pe ninu wọn ni:
a- Jijẹ
isẹ ofin Sharia de opin, ati pipe awọn eniyan
lọ sidi ijọsin fun Ọlọhun nikan, ati bibọ ijọsin fun
ohun ti o yatọ si I danu. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
الذين يبلغون رسالات الله ويَخشونه ولا يَخشون أحداً إلا
الله وكفى بالله حسيبـاً
{
[سورة الأحزاب: 39].
« Awọn
ẹni ti wọn jẹ isẹ Ọlọhun de opin, ti wọn si n bẹru Rẹ,
ti wọn kò si bẹru ẹnikan yatọ si Ọlọhun, Ọlọhun si to
ni Olusiro » [Suuratul-Ahzaab: 39].
b- Sise
alaye ohun ti Ọlọhun sọ kalẹ ni ẹsin. Ọlọhun t'O ga,
sọ pe:
« Ati pe A sọ iranti naa kalẹ fun ọ, ki
o le maa se alaye fun awọn eniyan ohun ti a sọ kalẹ
fun wọn, ati
ki wọn o le baa maa
ronu » [Suuratun-Nahl: 44].
d-
Fifi awọn ijọ mọna lọ sidi rere, ati
sise ikilọ fun wọn nibi aburu, ati fifun wọn ni
iro-idunnu pẹlu ẹsan, ati sise ikilọ fun wọn pẹlu iya
ẹsẹ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
رسلا مبشرين ومنذرين
{
[سورة النساء: 165].
«
Ni awọn ojisẹ,
ti wọn jẹ olufunni ni iro-idunnu ati olukilọ » [Suuratun-Nisaa'i:
165].
e- Sise atunse awọn
eniyan pẹlu apejuwe daadaa, ati awokọse rere
ninu awọn ọrọ ati awọn ise.
ẹ-
Gbigbe ofin Ọlọhun duro laarin awọn eniyan ati mimu un
lo.
f- Ijẹri
awọn ojisẹ lori awọn ijọ wọn ni ọjọ igbende, pe awọn
ti jẹ isẹ fun wọn ni jijẹ ti o de opin, ti o han
gbangbá. Ọlọhun t'O ga, sọ pe:
}
فكيف إذا جئنا من كل أمة بشهيد وجئنا بك على هؤلاء
شهيداً
{
[سورة النساء: 41].
« Njẹ
bawo ni [ọrọ] yoo ti jẹ nigba ti A ba mu ẹlẹri kan wa
ninu ijọ kọọkan, ti A si mu iwọ jade ni ẹlẹri lori
awọn wọnyi » [Suuratun-Nisaa'i: 41].
Ẹsin
gbogbo awọn anabi ati awọn ojisẹ ni Islam. Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
إن الدين عند الله الإسلام
{
[سورة آل عمران: 19].
« Dajudaju ẹsin ni
ọdọ Ọlọhun ni Islam » [Suuratu Aal-Imraan: 19].
Gbogbo wọn ni wọn n pepe lọ sidi ijọsin fun Ọlọhun
nikan, ati pipa ijọsin fun ohun ti o yatọ si I ti, bi
o tilẹ jẹ pe awọn ofin wọn ati awọn idajọ wọn yatọ
sira wọn, sugbọn ẹnu wọn ko lori ipilẹ, ti i se At-Tawhiid
-sise Ọlọhun ni ọkan ninu ijọsin-. Anabi "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( الأنبياء
إخوة لعلات
)) [رواه
البخاري].
« Ọmọ
ọbàkan ni awọn anabi » Bukhari l'o gbe e jade.
Imọ
ikọkọ wa ninu awọn iroyin jijẹ ọlọhun, ati pe kò si
ninu awọn iroyin awọn anabi; nitori pe eniyan abara ni
wọn, gẹgẹ bi awọn mìíran
ti wọn yatọ si wọn ninu awọn eniyan, wọn a maa jẹ, wọn
si maa mu, wọn a si maa fẹ iyawo, wọn a si maa sun,
wọn a si maa se amodi, bẹẹ ni a maa rẹ wọn. Ọlọhun t'O
ga sọ pe:
}
وما أرسلنا قبلك من المرسلين إلا إنهم ليأكلون الطعام
ويمشون في الأسواق
{
[سورة الفرقان 20].
« Awa kò ran
ojisẹ kan ninu awọn ojisẹ nisẹ siwaju rẹ, afi ki wọn o
maa jẹ ounjẹ, ki wọn o si maa rin ni aarin awọn ọja »
[Suuratul-Furqaan: 20]. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولقد أرسلنا رسلا من قبلك وجعلنا لهم أزواجاً وذرية
{
[سورة الرعد: 38].
« Dajudaju Awa ti ran awọn ojisẹ kan
nisẹ siwaju rẹ, A si se awọn iyawo ati awọn ọmọ fun
wọn » [Suuratur-Ra'ad: 38].
Ati pe ohun ti i maa n se eniyan ninu ibanujẹ, ati
idunnu, idaamu, ati idasansan a maa se wọn; bẹẹ ni
Ọlọhun kò sa wọn lẹsa afi nitori jijisẹ ẹsin Rẹ de
opin, wọn kò si mọ ikọkọ, afi ohun ti Ọlọhun ba fi han
wọn. Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
}
عالم الغيب فلا يظهر على غيبه أحداً. إلا من ارتضى من
رسول فإنه يسلك من بين يديه ومن خلفه رصداً
{
[سورة الجن: 26-27].
«
Oni-imọ ikọkọ, nitori naa ki I fi imọ ikọkọ Rẹ han ẹni
kankan. Afi ẹni ti O ba yọnu si ni ojisẹ kan, sibẹsibẹ
yoo jẹ ki olusọ kan o maa bẹ ni iwaju rẹ ati ni ẹyin
rẹ » [Suuratul-Jinn: 26-27].
Ọlọhun -mimọ
ati giga ni fun Un- se ẹsa awọn ẹni-ajulọ ju ninu awọn
ẹda Rẹ, ati awọn ti wọn pe ju ni dida ati ni iwa fun
jijẹ isẹ Rẹ, O si se isọ fun wọn kuro nibi awọn ẹsẹ
nlanla, O si fọ wọn mọ nibi gbogbo alebu titi wọn yoo
fi jẹ isẹ Ọlọhun fun awọn ijọ wọn. Nitori naa ẹnu awọn
ijọ ko lori pe ẹni ti a sọ ni wọn ninu ohun ti wọn n
funni niroyin rẹ nipa Ọlọhun -mimọ ati giga ni fun Un-
nipa jijẹ isẹ Rẹ de opin. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
يا أيها الرسول بلغ ما أنزل إليك من ربك وإن لم تفعل فما
بلغت رسالته والله يعصمك من الناس
{
[سورة المائدة: 67].
« Irẹ
Ojisẹ, jisẹ ohun ti a sọ kalẹ fun ọ lati ọdọ Oluwa rẹ
de opin, bi o kò ba se bẹẹ, a jẹ pe iwọ kò jẹ isẹ Rẹ
de opin, Ọlọhun yoo si maa daabo bo ọ kuro lọdọ awọn
eniyan » [Suuratul-Maa'idah: 67].
Ọlọhun
t'O ga tun sọ pe:
}
الذين يبلغون رسالات الله ويخشونه ولا يخشون أحداً إلا
الله
{
[سورة الأحزاب: 39].
« Awọn
ẹni ti wọn jẹ isẹ Ọlọhun de opin, ti wọn si n bẹru Rẹ,
ti wọn kò si bẹru ẹnikan yatọ si Ọlọhun » [Suuratul-Ahzaab:
39]. Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
ليعلم أن قد أبلغوا رسالات ربهم وأحاط بما لديهم وأحصى
كل شيء عدداً
{
[سورة الجن: 28].
« Ki O
ba le mọ pe wọn ti jisẹ Oluwa wọn de opin, ati pe O
yipo ohun ti n bẹ lọdọ wọn, O si se isiro gbogbo nnkan
ni onka » [Suuratul-Jinn: 28].
Ati pe
ti ẹsẹ kekere kan ba ti ọwọ ẹnikan wọn sẹlẹ, eyi ti o
se pe kò jẹmọ jijẹ isẹ dopin; a o se afihan rẹ fun wọn,
wọn yoo si ronupiwada lọ si ọdọ Ọlọhun ni kia, wọn yoo
si sẹri pada lọ si ọdọ Rẹ. Nitori naa yoo dabi ẹni pe
kò sẹlẹ ri, wọn yoo si ti ara rẹ ni ipo ti o ga ju
awọn ipo wọn ti o siwaju lọ. Eleyii ri bẹẹ, nitori pe
dajudaju Ọlọhun ti se adayanri awọn anabi Rẹ, "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn", pẹlu pipe awọn iwa, ati
awọn iroyin rere, O si fọ wọn mọ kuro nibi gbogbo ohun
ti yoo mu ki iyi wọn ati awọn ipo wọn o subu.
O rinlẹ
pe onka awọn anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
wọn", ni ọgọrun mẹta ati nnkan kan le ni mẹwa, fun ọrọ
Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", nigba ti
wọn bi i leere nipa onka awọn ojisẹ [pe]:
(( ثلاثمائة
وخمس عشرة جما وغفيراً
)) [رواه
الحاكم].
« Ọgọrun
mẹta ati mẹẹdogun, wọn jọ, wọn si pọ » [Haakim l'o gbe
e jade]. Ati pe awọn anabi pọ ju eleyii lọ. O n bẹ
ninu wọn ẹni ti Ọlọhun sọ fun wa nipa rẹ ninu Tira Rẹ,
o si wa ninu wọn ẹni ti kò sọ fun wa nipa rẹ, ati pe
Ọlọhun ti darukọ mẹẹdọgbọn ninu wọn ninu Tira Rẹ, ni
anabi ati ojisẹ.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
ورسلاً قد قصصناهم عليك من قبل ورسلاً لم نقصصهم عليك
{
[سورة النساء: 164].
« Awọn ojisẹ kan
n bẹ ti A ti sọ itan wọn fun ọ tẹlẹ, bẹẹ ni awọn ojisẹ
kan n bẹ ti A kò sọ itan wọn fun ọ » [Suuratun-Nisaa'i:
164].
Ọlọhun -giga ni
fun Un- tun sọ pe:
}
وتلك حجتنا آتيناها إبراهيم على قومه نرفع درجات من نشاء
إن ربك حكيم عليم. ووهبنا له إسحاق ويعقوب كلا هدينا
ونوحا هدينا من قبل ومن ذريته داود وسليمان وأيوب ويوسف
وموسى وهارون وكذلك نجزي المحسنين. وزكريا ويحيى وعيسى
وإلياس كل من الصالحين. وإسماعيل واليسع ويونس ولوطاً
وكلاً فضلنا على العالمين. ومن آبائهم وذرياتهم وإخوانهم
واجتبيناهم وهديناهم إلى صراط مستقيم
{
[سورة الأنعام: 83-87].
« Eyi ni
idi-ọrọ Wa ti A fun Ibraahiim lori awọn eniyan rẹ, A
maa N gbe ẹni ti o ba wu Wa ga ni ipo, dajudaju
Ọlọgbọn, Oni-Mimọ ni Oluwa rẹ. Awa si fun un ni Ishaaq
ati Ya'aquub, Awa si tọ onikaluku wọn si ọna, Awa si
tọ Nuuhu si ọna siwaju. Ninu awọn arọmọdọmọ rẹ ni
Daa'uud, ati Sulaiman, ati Ayyuub, ati Yuusuf, ati
Muusa, ati Haaruun. Bayii ni A se maa N san ẹsan fun
awọn oniwa-rere. Ati Zakariyyaa, ati Yahyaa, ati Isa,
ati Ilyaas; gbogbo wọn l'o n bẹ ninu awọn ẹni-rere.
Ati Ismaai'iil, ati Alyasa'a, ati Yuunus, ati Luut,
gbogbo wọn ni A se ajulọ fun lori awọn ẹda. Ati ninu
awọn baba wọn ati awọn arọmọdọmọ wọn, ati awọn ọmọ iya
wọn lọkunrin, Awa si sa wọn lẹsa; A si tọ wọn si ọna
kan ti o tọ » [Suuratul-An'aam: 83-87].
Ati pe
Ọlọhun se ajulọ fun apa kan ninu awọn anabi lori
omíran. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولقد فضلنا بعض النبيين على بعض
{
[سورة الإسراء: 55].
« Ati pe
dajudaju A ti fun apa kan ninu awọn anabi ni ajulọ
lori apa kan » [Suuratul-Israa': 55]. Bẹẹ ni Ọlọhun se
ajulọ fun apa kan ninu awọn ojisẹ lori omiran. Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
تلك الرسل فضلنا بعضهم على بعض
{
[سورة البقرة: 253].
« Awọn
ojisẹ ni wọnyun un, A se agbega fun apa kan wọn lori
apa kan» [Suuratul-Baqarah: 253].
Awọn ti
wọn si ni ajulọ ju ninu wọn ni awọn
oni-ipinnu [ọkan] ninu awọn ojisẹ; awọn ni
Anabi Nuuhu, Ibraahiim, Muusa, Isa, ati Anabi wa
Muhammad, "ki ọla Ọlọhun o maa ba wọn". Ọlọhun
-giga ni fun Un- sọ pe:
}
فاصبر كما صبر أولو العزم من الرسل
{
[سورة الأحقاف: 35].
« Nitori naa se
suuru, gẹgẹ bi awọn oni-ipinnu [ọkan] ninu awọn ojisẹ
ti se suuru » [Suuratul Ahqaaf: 35]. Ọlọhun
-giga ni fun Un- tun sọ pe:
}
وإذ أخذنا من النبيين ميثاقهم ومنك ومن نوح وإبراهيم
وموسى وعيسى بن مريم وأخذنا منهم ميثاقا غليظاً
{.
[سورة الأحزاب: 7].
« Nigba ti A gba
adehun ni ọdọ awọn anabi ati ni ọdọ rẹ ati ni ọdọ
Nuuhu ati Ibrahiim
ati Musa ati Isa ọmọ Maryam, ati pe Awa gba adehun ti
o nipọn ni ọdọ wọn » [Suuratul-Ahzaab: 7].
Anabi Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si
ni ẹni-ajulọ ju ninu awọn ojisẹ, ipẹkun awọn anabi,
ọga awọn ọmọ Aadama, asiwaju awọn anabi nigba ti wọn
ba pejọ, agbẹnusọ wọn nigba ti wọn ba wa, oni-ibuduro
ti ẹyin, eyi ti awọn ẹni-akọkọ ati awọn ẹni-igbẹyin
yoo titori rẹ jowu rẹ, alasia ọpẹ ati
àbatà alọreemu, olusipẹ fun
awọn ẹda ni ọjọ igbende, oni-Al-Wasiilah
-aye ọla nla
kan ninu ọgba-idẹra-
ati Fadhiilah
-ajulọ-. Ọlọhun ran an pẹlu
eyi ti o lọla ju ninu awọn ofin ẹsin Rẹ, O si se ijọ
rẹ ni ijọ ti o l'oore ju, ti a gbe jade fun awọn
eniyan, ati pe O kojọ fun oun ati ijọ rẹ ninu awọn
ajulọ ati awọn daadaa ohun ti o pin laarin awọn ti wọn
siwaju wọn, awọn si ni igbẹyin awọn ijọ ni dida,
sugbọn awọn ni akọkọ wọn ni gbigbe dide.
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( فضلت
على الأنبياء بست
)) [رواه
مسلم].
« A fun
mi ni ajulọ lori awọn anabi pẹlu ohun mẹfa » [Muslim
l'o gbe e jade]. Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
a", tun sọ pe:
(( أنا
سيد ولد آدم يوم القيامة، وبيدي لواء الحمد، ولا فخر.
وما من نبي يومئذ آدم فمن سواه إلا تحت لوائي يوم
القيامة
)) [رواه
أحمد، والترمذي].
« Emi ni
asiwaju awọn ọmọ Aadama ni ọjọ igbende, ọwọ mi si ni
asia ọpẹ yoo wa, ki i se ti irera. Ati pe kò si anabi
kan, Aadama ti o fi de ori awọn ti wọn yatọ si i,
ayaafi ki wọn o wa ni abẹ asia mi ni ọjọ igbende »
[Ahmad ati At-Tirmidzi ni wọn gbe e jade].
Ẹni ti o si pọwọ le Ojisẹ Ọlọhun, [Muhammad], "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", pẹlu ajulọ ninu wọn ni
Ibraahiim, Al-Khaliil -aayò Ọlọhun- "ki ọla
Ọlọhun o maa ba a". Nitori naa awọn Khaliil
mejeeji ni ẹni-ajulọ ju ninu awọn
oni-ipinnu [ọkan]
ninu awọn ojisẹ, lẹyin naa ni awọn mẹta yoku lẹyin
awọn mejeeji.
[9] Awọn
Mu'ujizah [awọn ohun ti i ko'ni lagara ti o jẹ
arisami] fun awọn anabi, "ki ọla Ọlọhun o maa ba wọn"
Ọlọhun
se iranlọwọ fun awọn ojisẹ Rẹ, "ki ọla Ọlọhun o maa ba
wọn", pẹlu awọn ami ti o ga, ati awọn ohun ti i ko'ni
lagara ti iyanu, ki o le baa jẹ awijare tabi ẹri, gẹgẹ
bi Al-Qur'aan alapọnle, ati lila osupa [sis meji], ati
yiyipada ọpa si ejo, ati dida ẹyẹ lati ara amọ, ati
ohun ti o yatọ si i.
Nitori
naa ẹri ni ohun ti i ko'ni lagara ti o yapa si ohun ti
a ba saaba lori jijẹ anabi ti ododo, ẹri si ni ami
apọnle jẹ lori ododo ẹni ti o jẹri pẹlu jijẹ anabi ti
ododo.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
لقد أرسلنا رسلنا بالبينات
{
[سورة الحديد، الآية: 25].
« Dajudaju Awa ti
ran awọn ojisẹ wa pẹlu awọn alaye » [Suuratul-Hadiid:
25]. Anabi "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
(( ما
من نبي من الأنبياء إلا وقد أوتي من الآيات ما آمن على
مثله البشر، وإنما كان الذي أوتيته وحياً أوحاه إلـيَّ،
فأرجو أن أكون أكثرهم تابعاً يوم القيامة
)) [متفق
عليه].
« Kò si
anabi kan ninu awọn anabi afi ki o jẹ pe a fun un ninu
awọn ami, ohun ti awọn ẹniyan gbagbọ lori iru rẹ,
sugbọn eyi ti a fun emi kò jẹ nnkan kan yatọ si
Wahy -isẹ ti Ọlọhun maa N fi i ransẹ- O fi ransẹ
si mi, nitori naa mo n rankan pe ki n jẹ ẹni ti o pọju
ninu wọn ni ọmọlẹyin ni ọjọ igbende » [Bukhari ati
Muslim l'o gbe e jade].
Ipilẹ
nla kan ninu awọn ipilẹ igbagbọ-ododo ni nini igbagbọ
si jijẹ anabi Anabi wa, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba a", ati pe igbagbọ-ododo kò le e rinlẹ afi pẹlu rẹ.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ومن لم يؤمن بالله ورسوله فإنا اعتدنا للكافرين سعيراً
{
[سورة الفتح: 13].
« Ati pe
ẹnikẹni ti kò ba gba Ọlọhun gbọ ati Ojisẹ Rẹ, dajudaju
Awa pese ina elejo fofo silẹ fun awọn alaigbagbọ » [Suuratul-Fath:
13].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
((أمرت
أن أقاتل الناس حتى يشهدوا أن لا إله إلا الله، وأن
محمداً رسول الله
)) [رواه
مسلم].
« A pa mi ni asẹ pe
ki n maa ja awọn eniyan logun, titi ti wọn
yoo fi jẹri
pe: Kò si ọba kan ti o tọ
lati fi ododo jọsin fun yatọ si Ọlọhun, ati pe
Muhammad,
ojisẹ Ọlọhun ni i se » [Muslim l'o gbe e jade].
Nini igbagbọ si i "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
kò si le e pe afi pẹlu awọn nnkan kan ti o se pe ninu
wọn ni:
Ekinni: Mimọ
Anabi wa Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a".
Oun ni: Muhammad ọmọ Abdullah, ọmọ
Abdul Muttalib, ọmọ Haashim, ninu iran Quraish ni
Haashim ti jade, ọkan ninu awọn Larubawa si ni awọn
Quraish i se, bẹẹ ni awọn Larubawa jẹ apa kan ninu
awọn arọmọdọmọ Anabi Ismaai'iil
ọmọ Anabi Ibraahiim,
Al- Khaliil -aayò
Ọlọhun- eyi ti o lọla ju ninu ikẹ
ati igẹ Ọlọhun k'o maa ba oun ati Anabi wa. Ọdun
mẹtalelọgọta ni Anabi wa lo laye, o lo ogoji ọdun ninu
rẹ siwaju ki Ọlọhun O to se e ni anabi, o si fi ọdun
mẹtalelogun ninu rẹ jẹ ojisẹ Ọlọhun,
ati anabi Rẹ.
Ekeji ni:
Gbigba a lododo lori ohun ti o funni niro, ati titẹle
tiẹ ninu ohun ti o pa lasẹ, ati jijinna si ohun ti o
kọ, ti o si jagbe [mọ ni lori rẹ], ki a si ma se jọsin
fun Ọlọhun afi pẹlu ohun ti o se lofin.
Ẹẹkẹta ni:
Nini adisọkan pe ojisẹ Ọlọhun ni i si gbogbo awọn ẹda
nla meji; alujannu ati eniyan. Nitori naa aaye kò gba
ẹnikan ninu wọn afi ki o tẹle e. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
قل يا أيها الناس إني رسول الله إليكم جميعاً
{
[سورة الأعراف: 158].
« Sọ pe ẹyin
eniyan, dajudaju emi ni ojisẹ Ọlọhun si gbogbo yin » [Suuratul-Aaraaf:
158].
Ẹẹkẹrin
ni: Nini igbagbọ si jijẹ
ojisẹ rẹ, ati pe oun l'o ni ajulọ ju ninu awọn anabi
ati opin wọn. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولكن رسول الله وخاتم النبيين
{.
[سورة الأحزاب: 40].
« Sugbọn ojisẹ
Ọlọhun ni i,
opin awọn anabi si ni i
pẹlu » [Suuratul Ahzaab: 40].
Ati pe Khaliil -aayò- Ọba Alaanujulọ ni i, ati
asiwaju awọn ọmọ Aadama, oni-ipẹ nla, ẹni ti a se
adayanri pẹlu Al-Wasiilah -aye ọla nla kan ninu
ọgba-idẹra- eyi ti i se agbega ti o ga ju ninu
ọgba-idẹra, ati alabatà
alọreemu, ati pe ijọ rẹ ni ijọ ti o ni oore ju ninu
awọn ijọ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
كنتم خير أمة أخرجت للناس
{
[سورة آل عمران: 110].
« Ẹyin ni ijọ ti o ni oore julọ ti a
gbe jade fun awọn eniyan » [Suuratu Aal-Imraan: 110].
Awọn si ni wọn pọ ju ninu
awọn ara ọgba-idẹra -Al-Janna- ati pe isẹ rẹ [ti a fi
ran an] ni oluparẹ fun gbogbo awọn isẹ ti o siwaju.
Ẹẹkarun-un ni pe:
Dajudaju Ọlọhun ti i lẹyin pẹlu Mu'ujizah -ami
akonilagara- ti o tobi ju, ati arisami ti o han ju,
oun ni Al-Qur'aan alapọnle, ọrọ Ọlọhun ti a sọ nibi
ayipada ati atọwọbọ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
قل لئن اجتمعت الإنس والجن على أن يأتوا بمثل هذا القرآن
لا يأتون بمثله ولو كان بعضهم لبعض ظهيراً
{
[سورة الإسراء: 88].
« Sọ pe:
Ti awọn eniyan ati alujannu ba papọ lori atimu iru Al-Qur'aan
yii wa, wọn kò ni le mu iru rẹ wa, bi o fẹ ki o jẹ pe
apa kan wọn n ran apa kan wọn lọwọ » [Suuratul-Israa':
88]. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
« Dajudaju Awa ni a
sọ iranti naa [Al-Qur'aan]kalẹ, ati pe
dajudaju Awa ni Olusọ rẹ » [Suuratul-Hijr: 9].
Ẹkẹfa ni:
Nini igbagbọ pe dajudaju Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", ti jẹ isẹ de opin, o si jisẹ ohun
ifọkantan naa, o si se isiti fun ijọ rẹ. Nitori naa kò
si rere kan afi ki o ti tọka rẹ fun awọn ijọ rẹ, ki o
si ti gba wọn ni iyanju nipa rẹ, bẹẹ ni kò si aburu
kan afi ki o ti kọ ọ fun awọn ijọ rẹ, ki o si ti se
ikilọ fun wọn nipa rẹ. Ọlọhun t'O ga, sọ pe:
}
لقد جاءكم رسول من أنفسكم عزيز عليه ما عنتم حريص عليكم
بالمؤمنين رءوف رحيم
{
[سورة التوبة: 128].
« Dajudaju ojisẹ kan
ti wa ba yin lati inu yin, ohun ti yoo ni yin lara a
maa le koko lara rẹ, o jẹ olusojukokoro lori yin
[lati
fi yin mọna],
alaanu onikẹ si ni fun awọn olugbagbọ-ododo » [Al-Qur'aan,
Suuratu t-Tawbah: 128].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
(( ما
من نبي بعثه الله في أمة قبلي إلا حقا عليه أن يدل أمته
على خير ما يعلمه لهم، ويحذر أمته من شر ما يعلمه لهم
)) [رواه
مسلم ].
« Kò si
anabi kan ti Ọlọhun ran si ijọ kan siwaju mi, afi ki o
jẹ ọranyan lori rẹ pe ki o fi ọna mọ awọn ijọ rẹ lọ
sidi rere ohun ti o mọ fun wọn, ki o si kilọ fun ijọ
rẹ nibi aburu ohun ti o mọ fun wọn » [Muslim l'o gbe e
jade].
Ekeje ni:
Ninifẹ Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati
titi ifẹ rẹ siwaju [fifẹran] ẹmi [ẹni], ati awọn ẹda
yoku, ati gbigbe e ga, ati kika a kun, ati bibu iyi
fun un, ati sise apọnle rẹ, ati titẹle tiẹ, tori pe
dajudaju eleyii n bẹ ninu awọn iwọ rẹ, eyi ti Ọlọhun
se ni ọranyan ninu Tira Rẹ fun Anabi Rẹ, "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", tori pe dajudaju ninifẹ rẹ wa
ninu ninifẹ Ọlọhun, bẹẹ ni titẹle tiẹ n bẹ ninu titẹle
ti Ọlọhun:
}
قل إن كنتم تحبون الله فاتبعون يحببكم الله ويغفر لكم
ذنوبكم والله غفور رحيم
{
[سورة آل عمران: 31].
« Sọ pe: Ti ẹyin ba
jẹ ẹni ti o fẹran Ọlọhun, ẹ tẹle mi, Ọlọhun yoo fẹran
yin, yoo si dari awọn ẹsẹ
yin jin yin, Ọlọhun si ni Alaforijin, Alaanu
» [Suuratu Aal-Imraan: 31].
Ati ọrọ Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" [t'o
ni]:
(( لا
يؤمن أحدكم حتى أكون أحب إليه من ولده ووالده والناس
أجمعين
)) [متفق
عليه].
« Ẹnikan
ninu yin kò ni i jẹ ẹni ti o gbagbọ
lododo [ni
igbagbọ t'o pe], titi ti n o fi jẹ pe emi l'o fẹran ju
ọmọ rẹ, ati baba rẹ, ati gbogbo awọn eniyan lapapọ lọ
» [Bukhari
ati Muslim l'o gbe e jade].
Ẹkẹjọ ni:
Titọrọ ikẹ ati ọla -Asalaatu ati Salama- fun Anabi,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati sise e
lọpọlọpọ. Nitori naa dajudaju ahun ni ẹni ti a darukọ
rẹ lọdọ rẹ ti kò se asalaatu fun un. Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
إن الله وملائكته يصلون على النبي يا أيها الذين آمنوا
صلوا عليه وسلمـوا تسليماً
{
[سورة الأحزاب: 56].
«
Dajudaju Ọlọhun ati awọn Malaika Rẹ ni wọn n fi ibukun
fun Anabi. Ẹyin ti ẹ gbagbọ ni ododo, ẹ maa tọrọ
ibukun fun un, ki ẹ si maa ki i ni kiki ọla » [Suuratul-Ahzaab:
56]. Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( من
صلى علي صلاَة صلى الله عليه بها عشراً
)) [رواه
مسلم].
« Ẹnikẹni ti
o ba se asalaatu
kan fun mi, Ọlọhun O tori rẹ
se asalaatu
mẹwa fun un
» Muslim l'o gbe e jade.
Ati pe
sise asalaatu -itọrọ ibukun- fun un naa a maa
kanpa ni awọn aaye kan, ninu wọn ni: Ninu Ataaya
ninu irun, ati ninu adua Qunuut, ati irun ti a
n ki si oku lara, ati Khutuba Jima, ati lẹyin
pipe irun, ati nigba ti a ba n wọ masalasi, ati
jijade kuro ninu rẹ, ati ninu adua, ati nigba ti a ba
darukọ Anabi naa, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
ati awọn mìíran
ninu awọn aaye.
Ẹẹkẹsan ni pe:
Dajudaju Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati
awọn anabi yoku, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba wọn",
abẹmi ni wọn ni ọdọ Oluwa wọn, ni isẹmi ti Barzakh
-saare- ni isẹmi kan ti o pe ju, ti o si ga ju isẹmi
awọn Shuhadaa' -awọn ti wọn ku si ogun atigbe
ẹsin ga- lọ, sugbọn ki i se bi isẹmi wọn lori ilẹ,
isẹmi kan ti a kò mọ bawo l'o ti se ri ni, ti kò si le
e mu orukọ iku kuro fun wọn. Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a" sọ pe:
(( إن
الله حرم على الأرض أن تأكل أجساد الأنبياء
)) [رواه
أبو داود، والنسائي].
«
Dajudaju Ọlọhun se e ni eewọ lori ilẹ pe ki o jẹ ara
awọn anabi » [Abu Daa'uud l'o gbe e jade]. Anabi "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" tun sọ pe:
(( ما
من أحد يسلم عليَّ إِلاَّ ردَّ الله عليَّ روحي حتى
أردَّ عليه السلاَم
)) [رواه
أبو داود].
« Ẹnikan kò ni i
salama si mi afi ki Ọlọhun O da ẹmi mi pada fun mi
titi ti n o fi salama naa pada si i » [Abu-Daa'uud
l'o gbe e jade].
Ẹẹkẹwa: Ninu
ninifẹ Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ni ki
a ma se gbe ohùn soke ni ọdọ rẹ ni oju-aye rẹ, bakan
naa nigba ti a ba n salama si i ninu saare rẹ.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
يا أيها الذين آمنوا لا ترفعوا أصواتكم فوق صوت النبي
ولا تجهروا له بالقول كجهر بعضكم لبعض أن تحبط أعمالكم
وأنتم لا تشعرون
{
[سورة الحجرات: 2].
«
Ẹyin ẹni ti ẹ gbagbọ ni ododo, ẹ ma
se maa gbe ohùn yin ga bori
ohùn
Anabi mọlẹ, ẹ kò si gbọdọ maa kigbe ba a sọrọ gẹgẹ bi
ikigbe sọrọ apa kan yin si apa keji, ki isẹ yin o ma
baa bajẹ nigba ti ẹyin kò ni i fura » [Suuratul-Hujraat:
2,3].
Nitori
naa apọnle Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
lẹyin ti a ti sin in da gẹgẹ bi apọnle rẹ ninu ọjọ aye
rẹ, tori naa ọranyan ni ki a maa se apọnle rẹ "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", gẹgẹ bi awọn ẹni-akọkọ "ki
Ọlọhun O yọnu si wọn" ti se, nigba ti wọn jẹ ẹni ti o
lagbara ju ni didọgba pẹlu Anabi, "ki ọla Ọlọhun o maa
ba a", ti wọn si jẹ ẹni ti o jinna ju ninu awọn eniyan
si yiyapa si i, ati si sise adadaalẹ ohun ti kò si
ninu ẹsin Ọlọhun.
Ẹkọkanla:
Fifẹran awọn Sahaabe rẹ, ati awọn ara ile rẹ,
ati awọn iyawo rẹ, ati sise ti wọn lapapọ, ati sisọra
fun fifi abuku kan wọn, tabi bibu wọn, tabi bibu
ẹnu-atẹ lu wọn pẹlu nnkan kan, tori pe dajudaju Ọlọhun
ti yọnu si wọn, O si sa wọn lẹsa fun jijẹ ẹni Anabi Rẹ,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati pe O se e ni
ọranyan lori ijọ yii pe ki wọn o maa se ti wọn. Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
والسابقون الأولون من المهاجرين والأنصار والذين اتبعوهم
بإحسان رضي الله عنهم ورضوا عنه
{
[سورة التوبة: 100].
« Awọn
ẹni ti o gba iwaju, awọn ẹni-akọkọ, ninu awọn ti o si
kuro ni ilu -Makkah lọ si Madina- ati awọn alatilẹyin
-awọn ara Madina- ati awọn ẹni ti o tẹle wọn pẹlu
daadaa, Ọlọhun yọnu si wọn, awọn naa si yọnu si I » [Suuratut-Tawbah:
100].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( لا
تسبوا أصحابي، فوالذي نفسي بيده، لو أنفق أحدكم مثل أحد
ذهباً ما بلغ مد أحدهم ولا نصيفه
))[رواه
البخاري].
« Ẹ ma
bu awọn Sahaabe mi, mo fi Ẹni ti ẹmi mi wa lọwọ Rẹ
bura pe: Ti o ba se pe ẹnikan yin na iru oke Uhud ni
wura, ki ba ti de opin Mudù -abọ iwọnka- ẹnikan
wọn, tabi idaji rẹ » [Bukhari l'o gbe e jade].
A si
tọrọ pe ki awọn ti o de lẹyin wọn o maa tọrọ aforijin
fun wọn, ki wọn o si maa bẹ Ọlọhun pe ki O ma fi keeta
sinu awọn ọkan awọn lori wọn:
}
والذين جاءوا من بعدهم يقولون ربنا اغفر لنا ولإخواننا
الذين سبقونا بالإيمان ولا تجعل في قلوبنا غلاً للذين
آمنوا ربنا إنك رءوف رحيم
{
[سورة الحشر: 10].
« Ati pe awọn ti wọn de lẹyin wọn, wọn
a maa sọ pe: Oluwa wa, dari jin wa ati awọn ọmọ-iya wa
ti wọn siwaju wa ninu igbagbọ-ododo, ma se jẹ ki
adisọkan buburu wa ninu ọkan wa si awọn
olugbagbọ-ododo, Oluwa wa, dajudaju Iwọ ni Alaanu,
Onikẹ » [Suuratul-Hashr: 10].
Ekejila:
Jijinna si itayọ-aalà nipa Anabi, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", tori pe dajudaju eleyii wa ninu
ininilara ti o tobi ju fun un "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o
maa ba a", nigba ti o se pe Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a" kilọ fun awọn ijọ rẹ nibi
itayọ-aalà nipa rẹ, ati asereke ninu riroyin rẹ ati
yiyin in, ati gbigbe e tayọ ipo rẹ, eyi ti Ọlọhun gbe
e si, ninu ohun ti o jẹ adayanri fun Oluwa, t'O ga,
t'O si gbọn-un-gbọn.
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( إنما
أنا عبد، فقولوا عبد الله ورسوله، لا أحب أن ترفعوني فوق
منـزلتي
)).
«
Ẹru nikan ni mo jẹ,
nitori naa ẹ maa wi pe: Ẹru Ọlọhun ati ojisẹ Rẹ,
n kò fẹ pe ki ẹ gbe mi tayọ aaye mi
». O tun sọ pe:
(( لا
تطروني كما أطرت النصارى ابن مريم
)) أخرجاه.
« Ẹ ma se maa royin
mi ni arofọ,
gẹgẹ bi awọn alagbelebu -kiriyo- ti royin ọmọ Maryam -Jesu-
larofọ » Bukhari ati Muslim l'o gbe e jade.
Kò si tọ pe ki a maa pe e, tabi ki a ke gbajare lọ si
ọdọ rẹ, tabi ki a se irọkirika saare rẹ, tabi ki a se
ileri tabi ki a duran fun un, isẹbọ si Ọlọhun ni
gbogbo eleyii, Ọlọhun si ti kọ pe ki a sẹri ijọsin si
ọdọ ẹlomiran yatọ si Oun.
Bakan
naa ni ida keji, dajudaju ijade kuro ninu Islam, ati
aigbagbọ ni aise apọnle Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun
o maa ba a", eyi ti n mu'ni mọ titabuku rẹ lara ẹni,
tabi yiyọ alebu rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
a", tabi mimu un ni bintin, tabi fifi i se yẹyẹ.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
قل أبالله وآياته ورسوله كنتم تستهزءون.
لا تعتذروا قد كفرتم بعد إيمانكم
{
[سورة التوبة: 65-66].
« Sọ pe: Sé
Ọlọhun, ati
awọn aayah Rẹ, ati Ojise Rẹ, ni ẹ fi n se yẹyẹ? Ẹ ma
se wa awawi mọ, dajudaju ẹ ti se aigbagbọ lẹyin
igbagbọ yin » [Suuratu t-Tawbah: 65-66].
Nitori
naa ninifẹ ododo si Ojisẹ Rẹ, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o
maa ba a", ni yoo mu'ni maa kọse imọna rẹ, ati titẹle
ilana rẹ, ati fifi ohun ti o yapa si oju-ọna rẹ "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" silẹ. Ọlọhun t'O ga sọ
pe:
}
قل إن كنتم تحبون الله فاتبعون يحببكم الله ويغفر لكم
ذنوبكم والله غفور رحيم
{
[سورة آل عمران: 31].
« Sọ pe: Ti ẹyin ba
jẹ ẹni ti o fẹran Ọlọhun, ẹ tẹle mi, Ọlọhun yoo fẹran
yin, yoo si dari awọn ẹsẹ
yin jin yin, Ọlọhun si ni Alaforijin, Alaanu
» [Suuratu Aal-Imraan: 31].
Tori idi
eleyii ọranyan ni aitayọ-aalà ati aififalẹ ninu sise
agbega Ojisẹ Ọlọhun, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba
a". Nitori naa a kò gbọdọ fun un ni iroyin jijẹ ọlọhun,
tabi ki a tabuku iyi rẹ ati iwọ rẹ ninu apọnle ati ifẹ,
eyi ti o se pe ninu eyi ti o han ju ninu rẹ ni titẹle
ofin rẹ, ati rinrin lori imọna rẹ, ati wiwo awokọse rẹ,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a".
Ẹkẹtala: Nini
igbagbọ si Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
kò le e rinlẹ afi pẹlu gbigba a lododo, ati sisisẹ
pẹlu ohun ti o mu wa, ati pe eleyii ni itumọ igbafa
fun un, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", nitori naa
titẹle tiẹ ni titẹle ti Ọlọhun, bẹẹ ni sisẹ ẹ ni sisẹ
Ọlọhun.
Ati pe
pẹlu rinrinlẹ gbigba a lododo, ati titẹle e, "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ni nini igbagbọ si i "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", yoo se rinlẹ.
Oun ni:
Nini adisọkan pipari isẹmi ile-aye, ati wiwọ inu ile
mìíran
lẹyin rẹ, ti yoo bẹrẹ pẹlu iku, ati isẹmi Barzakh
-saare- ti yoo si kọja gba ara dide akoko igbende,
lẹyin naa gbigbe ẹda dide, ati akojọ, ati ẹsan, titi
de ori ki awọn eniyan o wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- tabi
ina.
Ọkan
ninu awọn origun igbagbọ-ododo ti o se pe igbagbọ
eniyan kò le e pe afi pẹlu wọn ni nini igbagbọ si ọjọ
ikẹyin. Nitori naa ẹnikẹni ti o ba tako o, dajudaju o
ti se aigbagbọ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولكن البر من آمن بالله واليوم الآخر
{
[سورة البقرة: 177].
« Sugbọn
oluse-daadaa ni ẹni ti o gba Ọlọhun gbọ,
ati ọjọ ikẹyin » [Qur'aani: 177].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( فأخبرني
عن الإيمان؟ قال: أن تؤمن بالله، وملائكته، وكتبه،
ورسله، واليوم الآخر، وتؤمن بالقدر خيره وشره
)) [رواه
مسلم].
« Nitori
naa Fun mi ni iroyin nipa igbagbọ-ododo? Anabi dahun
pe: Ki o gba Ọlọhun gbọ, ati awọn Malaika Rẹ, ati awọn
tira Rẹ, ati awọn ojisẹ Rẹ, ati ọjọ ikẹyin, ki o si
gba akọsilẹ -Kadara- gbọ, rere rẹ ati aburu rẹ »
[Muslim l'o gbe e jade].
Ninu
ohun ti o si jẹ ọranyan pe ki a ni igbagbọ-ododo si ni
awọn ohun ti yoo siwaju ọjọ ikẹyin naa, ninu ohun ti
Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", funni
niro nipa rẹ, ninu ohun ti yoo sẹlẹ ninu awọn ami
igbende ati awọn apẹẹrẹ rẹ.
Awọn
oni-mimọ si ti pin awọn ami wọnyi si ọna meji:
(a)
Kekere: Oun ni eyi ti n tọka si sisunmọ igbende, oun
si pọ jọjọ, ati pe pupọ ninu rẹ, tabi eyi ti o pọju
ninu rẹ l'o ti sẹlẹ.
Ninu rẹ
si ni: Gbigbe Anabi wa, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa
ba a" dide, ati sisọnu ifọkantanni, ati sise awọn
masalasi lọsọ, ati sise fukẹ pẹlu rẹ, ati ki awọn
darandaran o maa se idije kikọ ile giga, ati jija awọn
Yahuudi -Ju- logun, ati pipa wọn, ati kikuru
asiko, ati didinku isẹ, ati yiyọju awọn amiwo, ati
pipọ pipa eniyan, ati pupọ agbere -Zina- ati
iwa pokii.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
اقترب الساعة وانشق القمر
{
[سورة القمر: 1].
« Asiko
naa ti sunmọ tan, osupa si ti la [si meji] » [Suuratul-Qamar:
1].
(b)
Ninla: Oun ni eyi ti yoo sẹlẹ siwaju ki igbende o too
de, ti yoo si maa se itaniji nipa bibẹrẹ sisẹlẹ rẹ,
awọn ami mẹwa si ni i, ati pe nnkan kan ninu wọn kò i
ti sẹlẹ.
Ati pe ninu wọn ni:
Jijade Mahdii, ati jijade Dajjaal -opurọ- ati sisọkalẹ
Anabi Isa -Jesu- "ki ọla Ọlọhun o maa ba a", lati
sanma ni adajọ, oluse-deedee, tori naa yoo fọ agbelebu,
yoo si pa Dajjaal -opurọ- ati ẹlẹdẹ, yoo si fi owo-ori
ti keferi maa n san lọlẹ, yoo si maa se idajọ pẹlu
ofin Sharia Islam, Ya'ajuuj ati Ma'ajuuj yoo si yọju,
yoo si bẹ Ọlọhun le wọn lori, wọn yoo si ku, ati riri
ilẹ mẹta, riri ilẹ kan ni ibula oorun, ati riri ilẹ
kan ni erekusu Larubawa, ati eefin, oun ni jijade
eefin nla kan lati sanma, ti yoo bo awọn eniyan, ti
yoo si yi wọn po, ati gbigbe Al-Qur'aan kuro nilẹ lọ
si sanma, ati yiyọ oorun lati ibuwọ rẹ, ati jijade
ẹranko [kan lati inu ilẹ], ati jijade ina nla kan lati
ilu Adan [ni Yamen], ti yoo maa da awọn eniyan lọ si
ilẹ Shaam [Syria ati agbegbe rẹ], oun si ni opin awọn
ami nla naa.
Muslim
gbe ẹgbawa-ọrọ jade lati ọdọ Hudzaifah ọmọ Usaid Al-Gifaari,
"ki Ọlọhun O yọnu si i", o ni:
(( اطلع
النبي
r،
ونحن نتذاكر فقال:
(( ما
تذكرون؟ قالوا: نذكر الساعة. قال: إنها لن تقوم حتى تروا
قبلها عشر آيات. فذكر: الدخان، والدجال، والدابة، وطلوع
الشمس من مغربها، ونزول عيسى بن مريم، ويأجوج، وثلاثة
خسوف: خسف بالمشرق، وخسف بالمغرب، وخسف بجزيرة العرب،
وآخر ذلك نار تخرج من اليمن، تطرد الناس إلى محشرهم
)) [رواه
مسلم].
« Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" yọ -si wa- nigba ti
awa n se iranra-ẹni leti, n l'o ba sọ pe: « Ki ni ohun
ti ẹ n se iranti? Wọn ni: A n se iranti igbende. Anabi
sọ pe: Dajudaju kò ni i dide titi ti ẹ o fi ri awọn
ami mẹwa siwaju rẹ. N l'o ba darukọ: Eefin, ati
Dajjaal -opurọ- ati ẹranko, ati yiyọ oorun lati ibuwọ
rẹ, ati sisọkalẹ Isa -Jesu- ọmọ Maryam, ati Ya'ajuuj,
ati riri ilẹ mẹta: Riri ilẹ kan ni ibuyọ oorun, ati
riri ilẹ kan ni ibuwọ rẹ, ati riri ilẹ kan ni erekusu
Larubawa, opin eleyii si ni ina kan ti yoo jade lati
Yaman, ti yoo maa le awọn eniyan lọ si ibupejọ wọn »
[Muslim l'o gbe e jade].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( يخرج
في آخر أمتي المهدي، يسقيه الله الغيث، وتخرج الأرض
نباتها، ويعطي المال صحاحاً، وتكثر الماشية، وتعظم
الأمة، ويعيش سبعاً، أو ثمانياً، يعني حججاً
)) [رواه
الحاكم في المستدرك].
« Al-Mahdii
yoo jade laarin opin awọn ijọ mi, Ọlọhun yoo fun un ni
omi ojo mu, ilẹ yoo si mu irugbin rẹ jade, yoo si maa
fi owo gidi tọrẹ, awọn nnkan-ọsin yoo si pọ, ijọ naa
yoo si ga, yoo sẹmi fun meje, tabi fun mẹjọ, itumọ ni
pe: Fun ọdun » [Al-Haakim l'o gbe e jade ninu Al-Mustadrak].
Ati pe
ẹri ti wa lori pe dajudaju ohun ti yoo tẹlera wọn ni
awọn ami wọnyi, gẹgẹ bi sinsin jọ ilẹkẹ ninu okun rẹ.
Nitori naa ti ọkan ninu wọn ba ti yọju ni omiran yoo
tẹle e, ti awọn ami wọnyi ba si ti tan ni opin aye yoo
de, pẹlu iyọnda Ọlọhun t'O ga.
Ohun ti
a si gba lero pẹlu akoko naa ni: Ọjọ kan ti awọn
eniyan yoo jade lati inu awọn saare wọn, pẹlu asẹ
Oluwa wọn, ki a le baa se isiro fun wọn, ki a wa se
idẹra fun oluse-daadaa ninu wọn, ki a si jẹ alaidaa
wọn niya. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
يوم يخرجون من الأجداث سراعاً كأنهم إلى نصب يوفضون
{
[سورة المعارج: 43].
« Ọjọ ti
wọn yoo jade lati inu awọn saare ni were-were, wọn yoo
dabi ẹni pe wọn n yara lọ sidi asia kan ti a kan mọlẹ
» [Suuratul-Ma'aarij: 43]. A si sọ nipa ọjọ yii ninu
Al-Qur'aan pẹlu orukọ ti o pọ ju ẹyọ kan lọ.
Ninu wọn ni:
Yawmul-Qiyaamah: Ọjọ igbende, Al-Qaari'ah: Ẹru
akan-ni-laya, Yawmul-Hisaab: Ọjọ isiro, Yawmud-Diin:
Ọjọ ẹsan, At-Taammaah: Iparun, Al-Waaqi'ah: Isẹlẹ, Al-Haaqqah:
Ododo ti o daju, As-Saakh-khah: Ijagbe, Al-Gaashiyah:
Ohun ti i maa n bo ni mọlẹ, ati ohun ti o yatọ si
eleyii.
Yawmul-Qiyaamah: Ọjọ igbende: Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
لا أقسم بيوم القيامة
{
[سورة القيامة: 1].
« Mo fi
ọjọ igbende bura » [Suuratul-Qiyaamah: 1].
Nini
igbagbọ si ọjọ ikẹyin jẹ akopọ ati
ẹfọsiwẹwẹ:
Ti akopọ ni:
Ki a gbagbọ pe dajudaju ọjọ kan n bẹ ti Ọlọhun yoo ko
awọn ẹni-akọkọ ati awọn ẹni-ikẹyin jọ ninu rẹ, ti yoo
si san onikaluku ni ẹsan pẹlu isẹ rẹ, apa kan yoo wa
ninu ọgba-idẹra -Al-Janna- apa kan yoo si wa ninu ina
elejo. Ọlọhun t'O ga, sọ pe:
}
قل إن الأولين والآخرين. لمجموعون إلى ميقات يوم معلوم
{
[سورة الواقعة: 49-50].
« Sọ pe:
Dajudaju awọn ẹni-akọkọ ati ero-ikẹyin. Dajudaju ẹni
ti a o kojọ ni wọn fun asiko ọjọ ti a mọ » [Suuratul-Waaqi'ah:
49-50].
Ti ẹfọsiwẹwẹ
si ni: Nini igbagbọ si
ẹfọsiwẹwẹ ohun ti yoo sẹlẹ lẹyin iku, eleyii si kari
awọn nnkan kan, [ti o se pe] ninu wọn ni:
Alakọkọ: Idanwo saare:
Oun ni
bibi oku leere lẹyin ti a ti sin in nipa Oluwa rẹ, ati
ẹsin rẹ, ati anabi rẹ Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun
o maa ba a". Nitori naa Ọlọhun yoo maa fi awọn ẹni ti
wọn gbagbọ lododo rinlẹ pẹlu ọrọ ti o rinlẹ; gẹgẹ bi o
ti se wa ninu ẹgbawa-ọrọ, pe nigba ti wọn ba bi i
leere yoo maa dahun pe:
(( ربي
الله، وديني الإسلام، ونبي محمد
r
)) [متفق
عليه].
« Ọlọhun
ni Oluwa mi, Islam ni ẹsin mi, Muhammad "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", ni anabi mi » [Bukhari ati
Muslim l'o gbe e jade].
Nitori
naa ọranyan ni nini igbagbọ si ohun ti awọn ẹgbawa-ọrọ
tọka si ninu ibeere awọn Malaika meji naa, ati bi wọn
yoo ti se eleyii, ati ohun ti olugbagbọ-ododo yoo fi
fọ esi, ati ohun ti olujodijẹsọ yoo fi dahun.
Ẹlẹẹkeji: Iya saare ati idẹra rẹ:
Ọranyan
ni nini igbagbọ si iya saare ati idẹra rẹ, dajudaju o
le jẹ koto kan ninu awọn koto ina, tabi abata tútù kan
ninu awọn abata tútù ọgba-idẹra, saare naa si ni akọkọ
awọn ibusọ ọrun. Nitori naa ẹnikẹni ti o ba la ninu rẹ,
ohun ti o wa lẹyin rẹ yoo rọrun ju u lọ [fun un],
sugbọn ẹni ti kò ba la, ohun ti yoo wa lẹyin rẹ yoo le
ju u lọ [fun un], ati pe gbogbo ẹni ti o ba ti ku,
igbende tiẹ ti bẹrẹ.
Nitori
naa idẹra ati iya yoo maa sẹlẹ si ẹmi ati ara lapapọ
ninu saare, o si see se ki ẹmi o da ri eleyii nigba
kan, ati pe awọn alabosi ni iya rẹ wa fun, idẹra rẹ si
wa fun awọn olugbagbọ-ododo, awọn olotitọ.
A o si
maa fi iya jẹ oku lẹyin iku, tabi ki a maa se idẹra
fun un, yala a sin in, tabi a kò sin in. Tori naa a o
baa sun un nina, tabi ki o tẹri [si odo], tabi ki awọn
ẹranko, tabi awọn ẹyẹ o jẹ ẹ, dandan ni ki ipin rẹ
ninu iya tabi idẹra naa o ba a.
Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
النار يعرضون عليها غدوا وعشيا ويوم تقوم الساعة أدخلوا
آل فرعون أشد العذاب
{
[سورة غافر: 46].
« Ina naa ni a o
maa sẹ wọn
lori lọ si ọdọ rẹ ni owurọ ati ni asaalẹ, ati pe ọjọ
ti akoko -igbende- naa yoo ba de, [wọn o sọ pe]: Ẹ fi
awọn eniyan Fir'auna sinu eyi ti o le ju ni iya » [Suuratu
Gaafir: 46].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
(( فلولا
أن لا تدافنوا لدعوت الله أن يسمعكم من عذاب القبر
)) [رواه
مسلم].
« Ti ki
i ba se ki ẹ ma fi sinsin ara yin silẹ ni, dajudaju n
o ba bẹ Ọlọhun pe ki O mu yin gbọ ninu iya saare »
[Muslim l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹta: Fifẹ atẹgun si inu As-Suur -iwo-:
As-Suur
ni iwo kan ti Israafiil "ki ọla Ọlọhun o maa ba a",
yoo fẹ atẹgun si, tori naa yoo fọn fifọn alakọkọ, n ni
gbogbo awọn ẹda yoo ba ku afi ẹni ti Ọlọhun ba fẹ,
lẹyin naa ni yoo fọn fifọn keji, n ni a o ba gbe awọn
ẹda dide lapapọ, lati igba ti Ọlọhun ti da ile-aye
titi di igbende.
Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
ونفخ في الصور فصعق من في السماوات ومن في الأرض إلا من
شاء الله ثم نفخ فيه أخرى فإذا هم قيام ينظرون
{
[سورة الزمر: 68].
« Ati pe a o fọn iwo,
awọn ti wọn wa ninu awọn sanma ati awọn ti wọn wa ni
ori ilẹ yoo si daku, afi ẹni ti Ọlọhun ba fẹ. Lẹyin
naa ni a o tun fọn ọn ni ida mìíran,
n ni wọn yoo ba dide ti wọn o si maa wo sun un » [Suuratuz-Zumar:
68].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
(( ثم
ينفخ في الصور فلا يسمعه أحد إلا أصغى ليتاً ورفع ليتاً،
ثم لا يبقى أحد إلا صعق، ثم ينـزل الله مطراً كأنه الطل،
فتنبت منه أجساد الناس، ثم ينفخ فيه أخرى فإذا هم قيام
ينظرون
)) [رواه
مسلم].
« Lẹyin naa ni a
o fẹ atẹgun sinu iwo naa, ẹnikan kò si ni i gbọ afi ki
o tẹ abala ọrun kan, ki o si gbe abala ọrun kan soke,
lẹyin naa kò ni i sẹku ẹnikan afi ki o daku, lẹyin naa
ni Ọlọhun O sọ ojo kan kalẹ, ti yoo dabi ọwiniwini,
nitori naa ara awọn eniyan yoo ti ara rẹ hu, lẹyin naa
ni a o tun fẹ atẹgun mìíran si i, n ni wọn yoo ba dide
ti wọn o si maa wo sun un » [Muslim l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹrin: Igbende:
Oun ni
jiji ti Ọlọhun yoo ji awọn oku nigba ti a o fọn iwo ni
fifọn keji, n ni awọn eniyan yoo ba dide fun Oluwa
gbogbo ẹda, tori naa nigba ti Ọlọhun ba yọnda fifọn
keji, ati pipada awọn ẹmi si awọn ara wọn, nigba yii
ni awọn eniyan yoo dide lati inu awọn saare wọn, ti
wọn yoo si maa rin ni were-were lọ si ibuduro ni
ẹsẹ-fifo, lai kò bọ bata, ni ihoho, lai kò wọ ẹwu,
pẹlu atọtọ, lai kò kọla, ti ara wọn da, lai kò si
nnkan kan -ninu alebu ara- pẹlu wọn, ati pe iduro naa
yoo gun, oorun yoo si sun mọ wọn, a o si se alekun
igbona rẹ, oogun yoo si bo wọn de ẹnu, fun lile iduro
naa, tori naa o n bẹ ninu wọn ẹni ti oogun yoo de
kokosẹ rẹ mejeeji, o si n bẹ ninu wọn ẹni ti oogun yoo
de orukun rẹ mejeeji, ati pe o n bẹ ninu wọn ẹni ti
oogun yoo de bèbèré idi rẹ mejeeji, bẹẹ ni o wa ninu
wọn ẹni ti yoo de omu rẹ mejeeji, o si n bẹ ninu wọn
ẹni ti yoo de ejika rẹ mejeeji, ati pe o wa ninu wọn
ẹni ti oogun naa yoo mu un de ẹnu ni mimu tan, bẹẹ ni
gbogbo eleyii yoo wa ni ibamu pẹlu awọn isẹ wọn.
Otitọ ti
o rinlẹ ni igbende, ofin -Sharia- ati ifuramọ
ati laakaye tọka si i:
Ofin Sharia:
Awọn aayah pọ ninu Tira Ọlọhun, ati awọn ọrọ ti o gun
rege ninu Sunna -ilana- Ojisẹ Ọlọhun, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", ti wọn n tọka si rinrinlẹ rẹ.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
قل بلى وربي لتبعثنّ
{
[سورة التغابن الآية: 7].
« Sọ pe:
Bẹẹ ni, Oluwa mi ni mo fi bura, dajudaju a o gbe yin
dide » [Suuratut-Tagaabun: 7]. Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
كما بدأنا أول خلق نعيده
{
[سورة الأنبياء: 104].
« Gẹgẹ bi A ti
se bẹrẹ ẹda ni akọkọ ni A O da a pa si » [Suuratul-Anbiyaa':
104].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( ثم
ينفخ في الصور فلا يسمعه أحد إلا أصغى ليتاً ورفع ليتاً،
ثم لا يبقى أحد إلا صعق، ثم ينـزل الله مطراً كأنه الطل،
فتنبت منه أجساد الناس، ثم ينفخ فيه أخرى فإذا هم قيام
ينظرون
)) [رواه
مسلم].
« Lẹyin naa ni a
o fẹ atẹgun sinu iho naa, ẹnikan kò si ni i gbọ afi ki
o tẹ abala ọrun kan, ki o si gbe abala ọrun kan soke,
lẹyin naa kò ni i sẹku ẹnikan afi ki o daku, lẹyin naa
ni Ọlọhun O sọ ojo kan kalẹ, ti yoo dabi ọwiniwini,
nitori naa ara awọn eniyan yoo ti ara rẹ hu, lẹyin naa
ni a o tun fẹ atẹgun mìíran si i, n ni wọn yoo ba dide
ti wọn o si maa wo sun un » [Muslim l'o gbe e jade].
Ọlọhun
t'O ga tun sọ pe:
}
قال من يحيي العظام وهي رميم. قل يحييها الذي أنشأها أول
مرة وهو بكل خلق عليم
{
[سورة يس: 78، 79].
« O sọ pe: Ta ni
yoo ji egungun ti o ti kẹfun? Sọ pe: Ẹni ti O se ẹda
rẹ ni igba akọkọ ni yoo ji i, Oun si ni Oni-mimọ nipa
gbogbo ẹda » [Suuratu Yaasin: 78, 79].
Ohun
ifuramọ:
Dajudaju Ọlọhun ti fi jiji awọn oku ni
ile-aye han awọn ẹru Rẹ, apejuwe marun-un wa ninu
Suuratul-Baqarah lori eleyii, awọn ni ti awọn eniyan
Muusa, awọn ẹni ti Ọlọhun ji wọn lẹyin mimu wọn ku,
ati ẹni ti awọn Isrẹli pa, ati awọn eniyan ti wọn jade
ni ile wọn, ni sisa fun iku, ati ẹni ti o gba ilu kan
kọja, ati ẹyẹ Anabi Ibraahiim, "ki ọla Ọlọhun o maa ba
a".
Sugbọn laakaye:
Ọna meji ni a o gba fi i se ẹri:
(a) Wi
pe dajudaju Ọlọhun t'O ga se ipilẹ sẹda awọn sanma ati
ilẹ, ati ohun ti o wa ninu mejeeji, O da mejeeji ni
ibẹrẹ, bẹẹ ni Alagbara lori ibẹrẹ sise ẹda kò ni i
kagara lati da a pada.
(b) Wi
pe ilẹ a maa jẹ oku ti o gbẹ, ti kò si ẹmi kankan ni
ara rẹ, n ni Ọlọhun O ba rọ ojo le e lori, n ni yoo ba
ruwe ni abẹmi, ti gbogbo awọn
orisirisi irugbin ti o dara yoo wa ninu rẹ,
tori naa Alagbara lori atimu un sẹmi lẹyin iku rẹ ni
Alagbara lori atiji awọn oku.
Ẹlẹẹkarun-un: Akojọ ati isiro ati ẹsan:
A ni
igbagbọ si kiko awọn ara jọ, ati sise ibeere lọdọ wọn,
ati gbigbe sise deedee dide laarin wọn, ati sisan awọn
ẹda ni ẹsan lori awọn isẹ wọn. Ọlọhun -giga ni fun Un-
sọ pe:
}
وحشرناهم فلم نغادر منهم أحداً
{
[سورة الكهف: 47].
« Awa
yoo si ko wọn jọ, A kò si ni fi ẹnikan silẹ ninu wọn »
[Suuratul-Kahf: 47].
Ọlọhun
t'O ga tun sọ pe:
}
فأما من أوتي كتابه بيمينه فيقول هاؤم اقرأوا كتابيه.
إني ظننت أني ملاق حسابيه. فهو في عيشة راضية
{
[سورة الحاقة: 19-21].
« Nitori
naa ẹni ti a ba fun ni iwe tiẹ ni ọwọ-ọtun rẹ, yoo sọ
pe: Ẹ gba, ẹ ka tira mi. Dajudaju emi ti mọ amọdaju pe
emi o se abapade isiro [isẹ] mi. Nitori naa oun yoo wa
ninu isẹmi ti a yọnu si » [Suuratul-Haaqqaah: 19-21].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
وأما من أوتي كتابه بشماله فيقول يا ليتني لم أوت
كتابيه. ولم أدر ما حسابيه
{
[سورة الحاقة: 25-26].
« Sugbọn
ẹni ti a ba fun ni iwe tiẹ ni ọwọ-osi rẹ, yoo sọ pe:
Ègbé mi o, iba se pe a kò fun mi ni iwe mi [rara]!. Ki
n si ma mọ ohun ti isiro isẹ mi jẹ » [Suuratul-Haaqqaah:
25-26].
Akojọ
naa ni dida awọn eniyan lọ, ati kiko wọn jọ si ibuduro
fun isiro [isẹ] wọn, iyatọ ti i si n bẹ laarin rẹ ati
igbende ni pe: igbende ni dida awọn ẹmi pada si awọn
ara, akojọ si ni dida awọn ti a gbe dide wọnyi lọ, ati
kiko wọn jọ si ibuduro.
Ati isiro ati ẹsan:
Oun ni Ki Ọba Otitọ -ibukun ati giga ni fun Un- O da
awọn ẹru Rẹ duro ni iwaju Rẹ, ki O si fi awọn isẹ wọn
ti wọn se mọ wọn, isiro awọn olugbagbọ-ododo, awọn
olupaya Ọlọhun yoo si jẹ pẹlu sise afihan awọn isẹ wọn
fun wọn, titi ti wọn yoo fi mọ idẹra Ọlọhun lori wọn,
nipa bibo o ti O bo o fun wọn ni ile-aye, ati nipa
amojukuro Rẹ fun wọn ni ọrun, a o si ko wọn jọ lori
odiwọn igbagbọ wọn, awọn Malaika yoo maa pade wọn, wọn
yoo si maa fun wọn ni iro idunnu pẹlu ọgba-idẹra
-Al-Janna- wọn yoo si maa fun wọn ni ibalẹ-ọkan nipa
ibẹru ati ifoya ọjọ ti o soro yii, nitori naa oju wọn
yoo funfun, yoo si mọlẹ ni ọjọ naa, yoo si maa rẹrin-in
pẹlu idunnu.
Sugbọn
awọn olupe ọrọ Ọlọhun nirọ, awọn olutapa [si i], a o
se isiro ti o le, ti o si wẹ fun wọn lori gbogbo ẹsẹ
kekere ati titobi, ati pe a o wọ wọn gba oju wọn, ni
ti yiyẹpẹrẹ wọn, o si jẹ ẹsan ohun ti ọwọ wọn ti ti
siwaju, ati nitori ohun ti wọn n pa niro.
Akọkọ
ẹni ti a o si se isiro fun ni ọjọ igbende ni ijọ Anabi
wa, Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", awọn
eniyan ẹgbẹrun lọna aadọrin [70,000] kan yoo si n bẹ
pẹlu wọn, ti wọn yoo wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- lai kò
se isiro kan [fun wọn], lai kò si jẹ iya kan pẹlu,
nitori pipe At-Tawhiid -sise Ọlọhun ni àáso
ninu ijọsin- wọn; awọn si ni awọn ẹni ti Anabi "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", royin wọn pẹlu ọrọ rẹ [t'o
ni]:
(( لا
يسترقون، ولا يكتوون، ولا يتطيرون، وعلى ربهم يتوكلون
)).
« Wọn ki i tọrọ pe
ki a se Ar-Ruqyah
-adua iwa-isọ- fun awọn, bẹẹ ni wọn
ki i tọrọ pe ki a ba awọn jo apa tabi egbo awọn, wọn
kò si ni igbagbọ si wi pe riri ẹyẹ kan [tabi
nnkan mìíran] a maa ko ibi
bayan, ati pe Oluwa wọn nikan ni wọn ba duro », ninu
wọn si ni Sahaabe ẹni-ọwọ,
Ukkaashah ọmọ Mihsan, "ki Ọlọhun O yọnu si i".
Akọkọ
ohun ti a o si se isiro fun eniyan lori rẹ ninu awọn
iwọ Ọlọhun t'O ga ni irun, bẹẹ ni akọkọ ohun ti a o se
isiro nipa rẹ laarin awọn eniyan ninu awọn ẹtọ ni awọn
ẹjẹ.
Ẹlẹẹkẹfa: Àbatà:
A ni
igbagbọ si àbatà Anabi, "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati pe
àbatà nla kan ni i, bẹẹ
ibumu alapọnle ni i, orisun rẹ ni awọn ohun mimu
ọgba-idẹra -Al-Janna- lati ara odo Al-Kawthar
ni gbagede igbende, awọn olugbagbọ-ododo ninu ijọ
Anabi Muhammad, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a",
yoo mu ninu rẹ.
Ninu iroyin rẹ si ni pe:
O funfun ju wara lọ, o si tutu ju yinyin lọ, ati pe o
dun ju oyin lọ, bẹẹ ni o dara ni oorun ju Al-Misk
lọ, oun si wa ninu fifẹ de opin, ibu ati ooro rẹ dọgba,
ati pe irin osu kan ni gbogbo origun kọọkan ninu awọn
origun rẹ, bẹẹ ni ọsọọrọ meji l'o wa lara rẹ, mejeeji
n fun un ni omi lati ọgba-idẹra, ati pe awọn igba rẹ
pọ ju awọn irawọ oju sanma lọ, ẹnikẹni ti o ba si mu
nnkan kan ninu rẹ, ongbẹ kò ni i gbẹ ẹ lẹyin rẹ laelae.
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( حوضي
مسيرة شهر، ماؤه أبيض من اللبن، وريحه أطيب من المسك،
وكيزانه كنجوم السماء، من شرب منه فلا يظمأ أبداً
)) [رواه
البخاري].
« Irin
osun kan ni àbatà mi, omi rẹ
funfun ju wara lọ, oorun rẹ si dara ju Al-Misk
lọ, ati pe awọn ife rẹ [ni onka] da gẹgẹ bi [onka]
awọn irawọ oju sanma, ẹnikẹni ti o ba mu ninu rẹ,
ongbẹ kò ni i gbẹ ẹ laelae» [Bukhari l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkeje: Ipẹ:
Nigba ti
adanwo ba le koko fun awọn eniyan ni ibuduro nla, ti
iduro wọn si gun, wọn yoo gbiyanju fun atisipẹ fun wọn
ni ọdọ Oluwa wọn, lati gba wọn la ninu ipọnju ibuduro
naa ati ifoya rẹ, nitori naa awọn oni-ipinnu-ọkan ninu
awọn ojisẹ yoo yago fun un, titi ti ọrọ naa yoo fi de
ọdọ opin awọn ojisẹ naa, Anabi wa, Muhammad, "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ẹni ti Ọlọhun ti se
aforijin ohun ti o siwaju ninu ẹsẹ rẹ fun un ati ohun
ti o gbẹyin, n ni yoo ba duro ni ibuduro kan, ti awọn
ẹni-akọkọ ati awọn ẹni-ikẹyin yoo maa yin in lori rẹ,
aaye rẹ ninla ati ipo rẹ giga yoo si han pẹlu rẹ, n ni
yoo ba fi ori kanlẹ ni abẹ aga-ọla Ọlọhun, n ni Ọlọhun
yoo ba nu un ni awọn ohun ise-ẹyin ti yoo fi se ẹyin
fun Un, ti yoo si fi se agbega fun Un, yoo si tọrọ
iyọnda lọdọ Oluwa rẹ, n ni yoo ba yọnda fun un pe ki o
sipẹ fun awọn ẹda, ki a le se isiro laarin awọn ẹda
lẹyin ohun ti o ti se wọn ninu idaamu ati ipọnju ohun
ti wọn kò lagbara [rẹ].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( إن
الشمس تدنو يوم القيامة، حتى يبلغ العرق نصف الأذن،
فبينما هم كذلك، استغاثوا بآدم، ثم بإبراهيم، ثم بموسى،
ثم بعيسى، ثم بمحمد
r،
فيشفع ليقضى بين الخلق، فيمشي حتى يأخذ بحلقة الباب،
فيومئذ يبعثه الله مقاماً محموداً يحمده أهل الجمع كلهم
)) [رواه
البخاري].
«
Dajudaju oorun yoo sunmọ ni ọjọ igbende, titi ti oogun
yoo fi [muyan] de opin idaji eti. Laarin igba ti awọn
eniyan wa bayii, wọn yoo fi Anabi Aadama wa iranlọwọ,
lẹyin naa Anabi Ibraahiim, lẹyin naa Anabi Muusa,
lẹyin naa Anabi Isa, lẹyin naa Anabi Muhammad, "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", n ni yoo ba sipẹ ki a le
baa se idajọ laarin awọn ẹda, n ni yoo ba rin lọ titi
ti yoo fi di oruka ilẹkun naa mu. Nitori naa, ni ọjọ
yii Ọlọhun yoo gbe e dide ni aaye ẹyin kan ti awọn ara
ibuduro naa ni apapọ wọn yoo ti maa yin in » [Bukhari
l'o gbe e jade].
Ọlọhun
si se isipẹ ti o tobi ju yii ni adayanrin fun Ojisẹ
Ọlọhun, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ati pe
awọn isipẹ mìíran
tun rinlẹ fun un, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a".
Awọn ni:
1- Isipẹ
Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun awọn ọmọ
ọgba-idẹra -Al-Janna- pe ki a yọnda fun wọn lati wọ
ọgba-idẹra naa. Ẹri rẹ ni ọrọ Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", [t'o ni]:
(( آتي
باب الجنة يوم القيامة، فأستفتح، فيقول الخازن: من أنت؟
قال: فأقول: محمد، فيقول: بك أمرت، لا أفتح لأحد قبلك
)) [رواه
مسلم].
« N o wa
si [ibi] ilẹkun ọgba-idẹra -Al-Janna- ni ọjọ igbende,
n o si tọrọ sisi [rẹ], n ni Al-Khaazin -Malaika
ti n sọ ọ- yoo ba sọ pe: Ta ni ọ? O sọ pe: N ni n o ba
wi pe: Muhammad, n ni yoo ba sọ pe: Iwọ ni a fi pa mi
lasẹ, n kò gbọdọ si i fun ẹnikan siwaju rẹ » [Muslim
l'o gbe e jade].
2- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun awọn eniyan
kan ti daadaa wọn ati aidaa wọn dọgba, yoo sipẹ fun
wọn lati wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- apa kan ninu awọn
oni-mimọ l'o wi eleyii, sugbọn kò si ẹgbawa-ọrọ ti o
gun rege kan nipa rẹ lati ọdọ Anabi, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", tabi lati ọdọ ẹlomiran.
3- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun awọn eniyan
kan ti wọn lẹtọ si ina pe ki wọn o ma wọ ọ, ẹri rẹ ni
apapọ ọrọ Anabi, "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", [t'o
ni]:
(( شفاعتي
لأهل الكبائر من أمتي
)) [رواه
أبو داود].
« Isipẹ
mi jẹ ti awọn ẹlẹsẹ-nlanla ninu awọn ijọ mi » [Abu
Daa'uud l'o gbe e jade].
4- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", nipa sise
agbega ipo awọn ọmọ ọgba-idẹra -Al-Janna- ninu
ọgba-idẹra naa. Ẹri rẹ ni ọrọ Anabi, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", [t'o ni]:
« Iwọ
Ọlọhun, dari jin Baba Salamah, si se agbega ipo rẹ
ninu awọn ẹni ti a fi mọna » [Muslim l'o gbe e jade].
5- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun awọn eniyan
kan ti wọn yoo wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- lai kò se
isiro kan, lai kò si jẹ iya kan. Ẹri rẹ ni: Ẹgbawa-ọrọ
Ukkaashah ọmọ Mihsan nipa awọn ẹgbẹrun lọna aadọrin,
awọn ẹni ti wọn yoo wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- lai kò si
isiro kan, lai kò si jẹ iya kan; n ni Anabi, "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ba tọrọ fun un pẹlu ọrọ rẹ
pe:
(( اللهم
اجعله منهم
)) [متفق
عليه].
« Iwọ
Ọlọhun, se e [ni ọkan] ninu wọn » [Bukhari ati Muslim
l'o gbe e jade].
6- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun awọn
ẹlẹsẹ-nlanla ninu awọn ijọ rẹ, ninu awọn ti wọn wọ ina,
pe ki wọn o jade kuro ninu rẹ. Ẹri rẹ ni ọrọ Anabi,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a":
(( شفاعتي
لأهل الكبائر من أمتي
)) [رواه
أبو داود].
« Isipẹ
mi jẹ ti awọn ẹlẹsẹ-nlanla ninu awọn ijọ mi » [Abu
Daa'uud l'o gbe e jade]. Ati ọrọ rẹ, "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a", [t'o ni]:
(( يخرج
قوم من النار بشفاعة محمد
r،
فيدخلون الجنة، يسمون الجهنميين
)) [رواه
البخاري].
« Awọn
eniyan kan yoo jade kuro ninu ina pẹlu isipẹ Muhammad,
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", nitori naa wọn yoo
wọ ọgba-idẹra -Al-Janna- a o si maa pe wọn ni awọn ero
[ina] Jahannama » [Bukhari l'o gbe e jade].
7- Isipẹ
rẹ "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", fun fifuyẹ iya
lori ẹni ti o lẹtọ si i, gẹgẹ bi isipẹ rẹ fun ọmọ-iya
baba rẹ lọkunrin: Abu Taalib. Ẹri rẹ ni ọrọ Anabi, "ki
ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" [t'o ni]:
(( لعله
تنفعه شفاعتي يوم القيامة، فيجعل في ضحضاح من النار،
يبلغ كعبيه، يغلي منه دماغه
)) [متفق
عليه].
« Bọya
isipẹ mi yoo se e ni anfaani ni ọjọ igbende, ki a wa
fi i si inu eyi ti o relẹ ninu ina, ti yoo de opin
kokosẹ rẹ mejeeji, ti ọpọlọ rẹ yoo maa ho latari rẹ »
[Bukhari ati Muslim l'o gbe e jade].
Ati pe
isipẹ kò le e dara ni ọdọ Ọlọhun afi pẹlu awọn mẹjẹmu
meji kan:
a- Iyọnu
Ọlọhun si olusipẹ ati ẹni ti a n sipẹ fun.
b-
Iyọnda Ọlọhun t'O ga fun olusipẹ pe ki o sipẹ.
Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
ولا يشفعون إلا لمن ارتضى
{
[سورة الأنبياء: 28].
«
Ati pe wọn kò
le e sipẹ afi fun ẹni ti O ba yọnu si » [Suuratul-Anbiyaa':
28].
Ọlọhun
t'O ga tun sọ pe:
}
من ذا الذي يشفع عنده إلا بإذنه
{
[سورة البقرة: 255].
«
Ẹnikan kò ni
i le sipẹ ni ọdọ Rẹ, afi pẹlu iyọnda Rẹ » [Suuratul-Baqarah:
255].
Ẹlẹẹkẹjọ: Osunwọn:
Ododo ni
osunwọn, ọranyan ni ki a gba a gbọ, oun si ni ohun ti
Ọlọhun yoo fi lelẹ ni ọjọ igbende fun wiwọn awọn isẹ
awọn ẹda, ati ki O le san wọn lẹsan lori awọn isẹ wọn,
osunwọn kan ti o si se fi oju ri ni i, o ni ọwọ meji
ati ahọn, a o fi wọn awọn isẹ, tabi awọn iwe isẹ, tabi
ẹni ti o sisẹ gan-an alara, nitori naa o see se ki a
wọn gbogbo wọn, sugbọn eyi ti a ni i lo ninu wiwuwo
ati fifuyẹ yoo jẹ pẹlu isẹ naa gan-an alara, ki i se
pẹlu ara ẹni ti o sisẹ tabi iwe isẹ naa.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
ونضع الموازين القسط ليوم القيامة فلا تظلم نفس شيئا وإن
كان مثقال حبة من خردل أتينا بها وكفى بنا حاسبين
{
[سورة الأنبياء: 47].
« Ati pe
A o fi awọn osunwọn ti o se deedee lelẹ ni ọjọ igbende,
nitori naa a kò ni i se abosi kankan fun ẹmi kan; ti o
ba si se pe iwọn isẹ jẹ koro kekere kan, A o mu un
jade; Awa si ti to ni Olusiro » [Suuratul-Anbiyaa':
47].
Ọlọhun
t'O ga tun sọ pe:
}
فمن ثقلت موازينه فأولئك هم المفلحون. ومن خفت موازينه
فأولئك الذين خسروا أنفسهم بما كانوا بآياتنا يظلمون
{
[سورة الأعراف: 8 ، 9].
« Ẹnikẹni ti awọn osunwọn rẹ ba tẹwọn;
awọn wọnyi ni awọn oloriire. Ati pe ẹnikẹni ti awọn
osunwọn rẹ ba fuyẹ; awọn wọnyi ni awọn ti wọn pofo ẹmi
wọn, nitori ohun ti wọn n
se ni abosi nipa awọn ami Wa»
[Suuratul-A'araaf: 8, 9].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
«
Idaji
igbagbọ-ododo -Imaani- ni imọtoto i se, ati pe
gbolohun: AL-HAMDU LI-L-LAH -Gbogbo ọpẹ
ti Ọlọhun ni i se- a maa kun osunwọn
» [Muslim l'o gbe e jade].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( يوضع
الميزان يوم القيامة، فلو وزن فيه السماوات والأرض لوسعت
)) [رواه
الحاكم].
« A o fi
osunwọn lelẹ ni ọjọ igbende, nitori naa iba se pe a
wọn awọn sanma ati ilẹ ninu rẹ ko ba gba wọn » [Haakim
l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹsan: Afárá:
A si ni
igbagbọ si afárá, oun ni afárá kan ti a gbe si ori ina
Jahannama, ati oju-ọna abanilẹru akonilayajẹ kan, awọn
eniyan yoo gba ori rẹ kọja lọ si ọgba-idẹra Al-Janna,
tori naa o n bẹ ninu wọn ẹni ti yoo kọja gẹgẹ bi
sisẹju, o si n bẹ ninu wọn ẹni ti yoo kọja bii
kikọyanran mọnamọna, o si wa ninu wọn ẹni ti yoo kọja
bii afẹfẹ, ati pe o wa ninu wọn ẹni ti yoo kọja bii
ẹyẹ, bẹẹ ni o wa ninu wọn ẹni ti yoo kọja bii awọn eyi
ti o dara ju ninu awọn ẹsin, ati pe o wa ninu wọn ẹni
ti yoo kọja bii ere sisa ọkunrin, ti yoo yara kamakama
ni iyara-kamakama, bẹẹ ni opin ẹni ti yoo kọja ninu
wọn ni ẹni ti yoo wọ ni wiwọ, nitori naa wọn yoo kọja
ni odiwọn awọn isẹ wọn, titi ti ẹni ti imọlẹ rẹ mọ bi
odiwọn atanpanko ẹsẹ rẹ yoo fi kọja, ati pe o n bẹ
ninu wọn ẹni ti a o han, ti a o si sọ si inu ina naa,
bẹẹ ni ẹnikẹni ti o ba gba ori afárá naa kọja yoo wọ
ọgba-idẹra -Al-Janna-.
Akọkọ
ẹni ti yoo sọda rẹ ni Anabi wa, Muhammad, "ki ikẹ ati
ọla Ọlọhun o maa ba a", lẹyin naa ni ijọ rẹ, ati pe
ẹnikan kò ni i sọrọ ni ọjọ naa afi awọn ojisẹ, ati pe
adua awọn ojisẹ naa ni ọjọ naa ni: Iwọ Ọlọhun se
igbala se akola, awọn doje si n bẹ ninu ina Jahannama
ni ẹgbẹ mejeeji afárá naa, ẹnikan kò mọ odiwọn wọn afi
Ọlọhun t'O ga, t'O si gbọn-un-gbọn, yoo maa han ẹni ti
Ọlọhun ba fẹ ninu awọn ẹda Rẹ.
Ninu awọn iroyin rẹ si ni pe:
O mu ju ida lọ, o si tẹẹrẹ ju irun lọ, o yọ, ẹsẹ kan
kò le e rinlẹ lori rẹ afi ẹni ti Ọlọhun ba fi rinlẹ,
ati pe a o fi lelẹ ninu okunkun, a o si fi ifọkantanni
ati apo-ibi ransẹ, awọn mejeeji yoo si duro ni ẹgbẹ
mejeeji afárá naa, nitori atijẹri lori ẹni ti o ba
mojuto mejeeji tabi o fi mejeeji rare.
Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
وإن منكم إلا واردها كان على ربك حتماً مقضيا. ثم ننجي
الذين اتقوا ونذر الظالمين فيها جثياً
{
[سورة مريم: 71-72].
« Kò si
ẹnikan ninu yin afi ki o kọja nibẹ, o jẹ ọranyan ti
Oluwa rẹ ti se idajọ rẹ, ti kò ni i yẹ. Lẹyin naa A O
la awọn ẹni ti wọn paya [Ọlọhun], A O si fi awọn
alabosi silẹ ninu rẹ ni ikunlẹ » [Suuratu Maryam:
71-72].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", si sọ pe:
(( يضرب
الصراط بين ظهراني جهنم، فأكون أنا وأمتي أول من يجيزه
)) [رواه
مسلم].
« A o fi
afárá naa le ori ina Jahannama, emi ati ijọ mi o si jẹ
akọkọ ẹni ti yoo sọda rẹ » [Muslim l'o gbe e jade].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( ويضرب
جسر جهنم .. فأكون أول من يجيز، ودعاء الرسل يومئذ:
اللهم سلم سلم
)) [متفق
عليه].
« Ati pe
a o fi afárá ina Jahannama le [e lori], emi o si jẹ
akọkọ ẹni ti yoo sọda rẹ, ati pe adua awọn ojisẹ ni
ọjọ naa ni: Iwọ Ọlọhun se igbala, se akola » [Bukhari
ati Muslim l'o gbe e jade].
Baba
Sa'id Al-Khudriyyu "ki Ọlọhun O yọnu si i", sọ pe:
(( بلغني
أن الجسر أدق من الشعر، وأحد من السيف
)) [رواه
مسلم].
« O de
etigbọ mi pe: Dajudaju afárá naa tẹẹrẹ ju irun lọ, o
si mu un ju ida lọ » [Muslim l'o gbe e jade].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( وترسل
الأمانة والرحم، فتقومان على جنبي الصراط يمينا وشمالاً،
فيمر أولكم كالبرق ... ثم كمر الريح، ثم كمر الطير، وشد
الرجال، تجزي بهم أعمالهم، ونبيكم قائم على الصراط،
يقول: رب سلم سلم، حتى تعجز أعمال العباد، حتى يجئ الرجل
فلا يستطيع السير إلا زحفاً، قال: وعلى حافتي الصراط
كلاليب معلقة مأمورة بأخذ من أمرت به، فمخدوش ناج،
ومكدوس في النار
)) [رواه
مسلم].
« Ati pe
a o fi ifọkantanni ati apo-ibi ransẹ, n ni wọn yoo ba
duro ni ẹgbẹ mejeeji afárá naa, apa ọtun ati osi,
nitori naa ẹni-akọkọ yin yoo kọja gẹgẹ bi mọnamọna …
lẹyin naa gẹgẹ bi afẹfẹ, lẹyin naa gẹgẹ bi kikọja ẹyẹ,
ati sisare awọn ọkunrin, isẹ wọn yoo maa gbe wọn sọda,
nigba ti Anabi yin yoo duro lori afárá naa, ti yoo maa
sọ pe: Oluwa mi, se igbala, se akola, titi ti agara
yoo fi da isẹ awọn eniyan, titi ti eniyan yoo fi wa ti
kò ni i le rin afi fifa; o ni: Ati
pe awọn dòjé wa ni ẹgbẹ mejeeji afárá
naa ni asorọ, wọn jẹ ohun ti a pa lasẹ lati mu ẹni ti
a ba pa a lasẹ pe ki o mu, nitori naa ẹni ti yoo fi
ara pa, ti yoo si la wa ninu
wọn, ati pe ẹni ti a o we rogodo ju sinu ina wa ninu
wọn » [Muslim l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹwa: Abakọja:
A tun ni
igbagbọ si pe dajudaju nigba ti awọn olugbagbọ-ododo
ba sọda afárá
naa, wọn yoo duro lori abakọja kan, oun ni aaye kan
laarin ọgba-idẹra -Al-Janna- ati ina, a o da awọn
olugbagbọ-ododo, awọn ẹni ti wọn ti sọda
afárá
naa, ti wọn si la nibi ina naa duro nibẹ, nitori ki a
le baa gbẹsan fun apa kan wọn ni ọdọ apa kan siwaju ki
wọn o to wọ ọgba-idẹra -Al-Janna-. Nitori naa nigba ti
a ba tun wọn se, ti a si fọ wọn mọ, a o yọnda fun wọn
lati wọ inu rẹ.
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( يخلص
المؤمنون من النار، فيحبسون على قنطرة بين الجنة والنار،
فيقتص لبعضهم من بعض مظالم كانت بينهم في الدنيا، حتى
إذا هذبوا، ونقوا، أذن لهم في دخول الجنة، فوالذي نفس
محمد بيده، لأحدهم أهدى بمنـزله في الجنة منه بمنـزله
كان في الدنيا
)) [رواه
البخاري].
« Awọn
olugbagbọ-ododo yoo la nibi ina, n ni a o ba se wọn mọ
ori abakọja kan laarin ọgba-idẹra -Al-Janna- ati ina,
n ni a o ba gbẹsan ohun abosi ti n bẹ laarin wọn ni
ile-aye fun apa kan wọn ni ọdọ apa kan, nigba ti o ba
wa di pe a ti tun wọn se, ti a si ti fọ wọn mọ, a o
yọnda fun wọn lati wọ ọgba-idẹra. Mo fi Ẹni ti ẹmi
Muhammad wa ni ọwọ Rẹ bura: Dajudaju ẹnikan wọn yoo
mọna ile rẹ ninu ọgba-idẹra naa ju bi o ti se mọna ile
rẹ ni ile-aye lọ » [Bukhari l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkọkanla: Ọgba-idẹra -Al-Janna- ati ina:
A si tun
gbagbọ pe dajudaju ododo ni ọgba-idẹra -Al-Janna-
ododo naa si ni ina, ati pe dajudaju mejeeji n bẹ, wọn
kò si ni i tan, wọn kò si ni i parẹ rara, nse ni wọn
yoo maa bẹ ni gbogbo igba. Nitori naa idẹra awọn ọmọ
Al-Janna kò ni i tan, kò si ni i yẹ, bẹẹ ni iya awọn
ọmọ ina fun awọn ti Ọlọhun ba se idajọ bibẹ ninu rẹ
gberekese le lori, kò ni i pin, kò si ni i ja.
Sugbọn Oluse Ọlọhun ni ọkan soso:
A o yọ wọn jade kuro ninu rẹ pẹlu isipẹ awọn olusipẹ,
ati pẹlu aanu Ẹni ti aanu Rẹ pọ ju ikẹ awọn alaanu lọ.
Al-Janna si ni:
Ile apọnle, eyi ti Ọlọhun pese kalẹ fun awọn olupaya
Ọlọhun ni ọjọ igbende, awọn odo ti n san wa ninu rẹ,
ati awọn yara giga, ati awọn iyawo ti o dara, ati pe
ohun ti maa n wu ẹmi wa ninu rẹ, ti si maa n dun mọ
oju, ninu ohun ti oju kan kò riri, ti eti kan kò si
gbọ ri, ti kò si ru wuyẹ ni ọkan eniyan kan ri, idẹra
rẹ kò ni i parẹ, kò si ni i tan, wọn yoo maa bẹ ninu
rẹ gberekese lai kò si jija kan. Ati pe idiwọn aaye
pasan ninu Al-Janna ni oore ju ile-aye lọ ati ohun ti
n bẹ ninu rẹ, a o maa gboorun rẹ lati irin ogoji ọdun
si i, ati pe eyi ti o ga ju ninu idẹra rẹ ni riri ti
awọn olugbagbọ-ododo yoo ri Oluwa wọn pẹlu awọn oju
wọn ni kedere.
Sugbọn awọn alaigbagbọ:
Ẹni ti a o di kuro nibi riri Oluwa wọn ni wọn, nitori
naa ẹnikẹni ti o ba kọ riri ti awọn olugbagbọ-ododo
yoo ri Oluwa wọn, dajudaju o ti fi wọn se dọgba pẹlu
awọn alaigbagbọ ninu ainiri yii.
Ati pe
ọgọrun agbega l'o wa ninu Al-Janna, ohun ti o wa
laarin agbega kan si omiran dabi ohun ti o wa laarin
sanma ati ilẹ, bẹẹ ni eyi ti o ga ju ninu Al-Janna ni
Al-Firdaws ti o ga ju, ati pe aga-ọla Ọlọhun ni àjà rẹ,
bẹẹ ni ilẹkun mẹjọ l'o ni, ohun ti n bẹ laarin ẹgbẹ
mejeeji ilẹkun kan dabi ohun ti o wa laarin Makkah ati
Hajar, ati pe dajudaju ọjọ kan n bọ wa ba a ti yoo jẹ
ohun ti o kun latari ọpọ eniyan, ẹni ti o si kere ju
ni ipo ninu awọn ọmọ Al-Janna ni iru ile-aye ati iru
rẹ mẹwa.
Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ nipa Al-Janna naa pe:
}
أعدت للمتقين
{
[سورة آل عمران: 133].
« A pese
rẹ kalẹ fun awọn olupaya Ọlọhun » [Suuratu Aal-Imraan:
133]. Ọlọhun -giga ni fun Un- tun sọ nipa bibẹ
gberekere awọn ọmọ Al-Janna, ati pe kò ni i parẹ pe:
}
جزاؤهم عند ربهم جنات عدن تجري من تحتها الأنهار خالدين
فيها أبداً
{
[سورة البينة: 8].
« Ẹsan
wọn ni ọdọ Oluwa wọn ni awọn ọgba-idẹra -Al-Janna- ti
yoo maa bẹ gbere, ti awọn odo kékéké n san ni abẹ wọn,
ninu wọn ni wọn yoo maa wa gberekese » [Suuratul-Bayyinah:
8].
Sugbọn ina ni:
Ile iya ti Ọlọhun pese kalẹ fun awọn alaigbagbọ ati
awọn ẹlẹsẹ, eyi ti o le koko ju ninu iya ati orisirisi
jijẹni niya wa ninu rẹ, awọn Malaika ti wọn nipọn ti
wọn ni agbara l'o si n sọ ọ, ati pe inu rẹ ni awọn
alaigbagbọ yoo maa bẹ laelae, ounjẹ wọn ni igi ẹlẹgun,
bẹẹ ni ohun mimu wọn ni omi gbigbona, ati pe ida kan
ninu aadọrin ipin ninu gbigbona ina Jahannama ni ina
ile-aye, nitori naa a se ajulọ fun un lori ina ile-aye
pẹlu ipin mọkandinlaadọrin, ti gbogbo ọkọọkan ninu rẹ
jẹ iru gbigbona rẹ tabi ohun ti o le ju bẹẹ lọ.
Ati pe
sisu kò ni i se ina yii latari awọn ti a n ko si inu
rẹ, ati awọn ti a n ju si inu ọgbun rẹ, koda dajudaju
nse ni yoo maa sọ pe: Njẹ alekun wa sẹku bi, ilẹkun
meje l'o si ni, gbogbo ilẹkun kọọkan ninu wọn l'o ni
ipin kan ti a pin.
Ọlọhun
t'O ga sọ nipa ina naa pe:
}
أعدت للكافرين
{
[سورة آل عمران: 131].
« A pese
rẹ kalẹ fun awọn alaigbagbọ » [Suuratu Aal-Imraan:
131]. Ọlọhun si tun sọ nipa bibẹ ninu ina laelae ti
awọn ọmọ ina, ati pe kò ni i parẹ, pe:
}
إن الله لعن الكافرين وأعد لهم سعيراً خالدين فيها أبداً
{
[سورة الأحزاب: 64-65].
«
Dajudaju Ọlọhun sẹbi le awọn alaigbagbọ, O si pese ina
elejo kalẹ fun wọn, inu rẹ ni wọn yoo maa bẹ laelae »
[Suuratul-Ahzaab: 64-65].
Awọn eso nini
igbagbọ-ododo si ọjọ ikẹyin:
Awọn eso
ti o gbọn-un-gbọn n bẹ fun nini igbagbọ si ọjọ ikẹyin,
ninu wọn ni:
1- Sise
ojukokoro nipa sise awọn ohun ti o jẹ titẹle ti Ọlọhun,
ati gbigbiyanju lori wọn, ni irankan ẹsan.
2- Sisa
fun dida ẹsẹ, ati [sisa fun] yiyọnu si i, ni ibẹru iya
ọjọ naa.
3- Pipa
ibanujẹ olugbagbọ-ododo rẹ nipa ohun ti o ti bọ mọ ọn
lọwọ ni ile-aye nitori ohun ti n rankan ninu idẹra
ọrun ati ẹsan rẹ.
4- Wi pe
nini igbagbọ-ododo si igbende ni ipilẹ oriire
onikaluku, ati ti awujọ. Nitori pe dajudaju nigba ti
eniyan ba ni igbagbọ pe Ọlọhun t'O ga yoo gbe ẹda dide
laipẹ lẹyin iku wọn, yoo si se isiro fun wọn, yoo si
san wọn ni ẹsan lori awọn isẹ wọn, yoo si gbẹsan lọdọ
alabosi fun ẹni ti o se abosi si, titi ti o fi de ori
awọn ẹranko; yoo duro sinsin lori titẹle ti Ọlọhun,
gbongbo aburu yoo si ja, oore yoo si kari awujọ, ati
pe iwa rere ati ifayabalẹ yoo kari.
###
ORIGUN KẸFA:
NINI IGBAGBỌ-ODODO SI AKỌSILẸ
-KADARA-
Akọsilẹ ni:
Ipebubu Ọlọhun fun gbogbo ohun ti yoo sẹlẹ, ni ibamu
pẹlu ohun ti o ti siwaju ninu imọ Rẹ, ti Hikamah -ọgbọn-
Rẹ si da lẹjọ. Oun si n pada sidi agbara Ọlọhun, ati
pe Alagbara ni I lori gbogbo nnkan, Oluse ohun ti O ba
gbero ni I.
Nini
igbagbọ si i si n bẹ ninu nini igbagbọ si jijẹ oluwa
Ọlọhun -mimọ ati giga ni fun Un- ati pe ọkan ninu awọn
origun igbagbọ, eyi ti igbagbọ naa kò le e pe afi pẹlu
wọn ni i. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
إنا كل شيء خلقناه بقدر
{
[سورة القمر: 49].
« Dajudaju Awa
da gbogbo nnkan pẹlu idiwọn » [Suuratul-Qamar: 49].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( كل
شيء بقدر حتى العجز والكيس، أو الكيس والعجز
)) [رواه
مسلم].
« Gbogbo
nnkan ni n bẹ pẹlu akọsilẹ, titi ti o fi de ori lilẹ
ati laakaye, tabi lakaye ati lilẹ» [Muslim l'o gbe e
jade].
Nini
igbagbọ si akọsilẹ kò le e rinlẹ afi pẹlu fifi awọn
ipele mẹrin kan rinlẹ, awọn ni:
Alakọkọ: Nini
igbagbọ si imọ ayeraye ti Ọlọhun si gbogbo nnkan.
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ألم تعلم أن الله يعلم ما في السماء والأرض إن ذلك في
كتاب إن ذلك على الله يسير
{
[سورة الحج: 70].
« Njẹ iwọ kò wa mọ
pe dajudaju Ọlọhun mọ ohun ti o wa ninu sanma ati ilẹ
bi? Dajudaju eleyii
n bẹ ninu tira kan, dajudaju irọrun ni eleyii
fun Ọlọhun » [Suuratul-Hajj: 70].
Ẹlẹẹkeji:
Nini igbagbọ si sise akọsilẹ ohun ti Ọlọhun mọ ninu
awọn ebubu si inu wàlaa ti a sọ. Ọlọhun -giga ni fun
Un- sọ pe:
}
ما فرطنا في الكتاب من شيء
{
[سورة الأنعام: 38].
« Awa kò sẹ nnkan
kan ku ninu Tira [lai
sọ] » [Suuratul-An'aam: 38].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( كتب
الله مقادير الخلائق قبل أن يخلق السماوات والأرض بخمسين
ألف سنة
)) [رواه
مسلم].
« Ọlọhun
ti kọ akọsilẹ awọn ẹda siwaju ki O to da awọn sanma
ati ilẹ pẹlu ẹgbẹrun lọna aadọta ọdun » [Muslim l'o
gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹta:
Nini igbagbọ si erongba Ọlọhun ti i sẹ, ati agbara Rẹ
ti o kari. Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
}
وما تشاءون إلا أن يشاء الله رب العالمين
{
[سورة التكوير: 29].
« Ati pe ẹ kò le fẹ
[nnkan kan ki o si ri bẹẹ] afi ti Ọlọhun,
Oluwa gbogbo
ẹda ba fẹ » [Suuratut-Takwiir: 29].
Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ fun ẹni
ti o sọ fun un pe: Ohun ti Ọlọhun
ati iwọ fẹ -l'o sẹlẹ- pe:
(( أجعلتني
لله ندا ؟، بل ما شاء الله وحده
)).
« O wa sọ mi di
ẹgbẹra fun Ọlọhun ni bi? Rara o, ohun ti Ọlọhun fẹ
l'Oun nikan -l'o sẹlẹ- »
[Ahmad l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkẹrin:
Nini igbagbọ pe dajudaju Ọlọhun ni Ẹlẹda gbogbo nnkan.
Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
}
الله خالق كل شيء وهو على كل شيء وكيل
{
[سورة الزمر: 62].
« Ọlọhun ni Ẹlẹda
gbogbo nnkan, ati pe Oun ni Olusọ gbogbo nnkan »
[Suuratuz- Zumar: 62].
Ọlọhun tun sọ pe:
}
والله خلقكم وما تعملون
{
[سورة الصافات: 96].
« Ati pe Ọlọhun ni O da yin ati
awọn ohun ti
ẹ n se » [Suuratus-Saaffaat: 96].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", tun sọ pe:
(( إن
الله يصنع كل صانع وصنعته
)) [رواه
البخاري].
«
Dajudaju Ọlọhun l'O da gbogbo ẹni ti n se nnkan ati
ohun ti o se » [Bukhari l'o gbe e jade].
a-
Ipebubu ti o kari fun gbogbo awọn ẹda: Oun ni eyi ti a
kọ sinu wàlaa ti a sọ, siwaju sisẹda awọn sanma ati
ilẹ pẹlu ẹgbẹrun lọna aadọta ọdun.
b-
Ipebubu ti ọjọ-ori: Oun ni ipebubu gbogbo ohun ti yoo
sẹlẹ si eniyan, lati igba ti a ba ti fẹ ẹmi si i lara,
titi di igba iku rẹ.
d-
Ipebubu ti ọdọọdun: Oun ni pipebubu ohun ti yoo sẹlẹ
ni gbogbo ọdun, eleyii ni oru abiyi -Lailatul-Qadr- ti
gbogbo ọdun. Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
}
فيها يفرق كل أمر حكيم
{
[سورة الدخان: 4].
« Ninu
[oru] rẹ ni a maa n se alaye gbogbo ọrọ ti o kun fun
ọgbọn » [Suuratud-Dukhaan: 4].
e-
Ipebubu ti ojoojumọ: Oun ni pipebubu ohun ti n sẹlẹ ni
ojoojumọ, ninu iyi ati iyẹpẹrẹ, fifunni ati aifunni,
mimuni maa sẹmi ati pipani, ati bẹẹ bẹẹ lọ. Ọlọhun
-giga ni fun Un- sọ pe:
}
يسأله من في السماوات والأرض كل يوم هو في شأن
{
[سورة الرحمن: 29].
« Awọn
ẹni ti n bẹ ninu awọn sanma ati ilẹ ni wọn maa n tọrọ
[nnkan] ni ọdọ Rẹ. Ni gbogbo ọjọ ni Oun [Ọlọhun] wa
ninu isesi kan » [Suuratur-Rahmaan: 29].
Wi pe
Ọlọhun ni Ẹlẹda gbogbo nnkan, Oluwa rẹ ati Ọba rẹ, O
ti pebubu awọn akọsilẹ awọn ẹda siwaju ki O to sẹda
wọn, O pebubu awọn ọjọ-ori wọn, ati awọn ọrọ -arziki-
wọn, ati awọn isẹ wọn, O si kọ ohun ti wọn yoo pada si
ọdọ rẹ ninu oriire tabi oriibu, gbogbo nnkan l'O se
akojọ rẹ si inu iwe kan ti o han. Nitori naa ohun ti
Ọlọhun ba fẹ ni yoo sẹlẹ, ati pe ohun ti kò ba fẹ kò
ni i sẹlẹ, bẹẹ ni O mọ ohun ti o ti sẹlẹ, ati ohun ti
n sẹlẹ, ati ohun ti kò i ti i sẹlẹ pe ti o ba sẹlẹ
bawo ni yoo ti se ri, Oun si ni Alagbara lori gbogbo
nnkan, A maa fi ọna mọ ẹni ti O ba fẹ, A si maa si ẹni
ti O ba fẹ lọna, ati pe awọn eniyan ni erongba ati
agbara, ti wọn fi i maa n se ohun ti Ọlọhun fun wọn
lagbara lori rẹ, pẹlu adisọkan wọn pe dajudaju awọn
eniyan kò le e fẹ [nnkan kan ki o si ri bẹẹ] afi ti
Ọlọhun ba fẹ. Ọlọhun -giga ni fun Un- sọ pe:
}
والذين جاهدوا فينا لنهدينهم سبلنا
{
[سورة العنكبوت: 69].
« Ati pe
awọn ẹni ti wọn gbiyanju nipa [ẹsin] Wa, dajudaju Awa
yoo fi wọn mọ awọn ọna Wa » [Suuratul-Ankabuut: 69].
Ati pe
Ọlọhun t'O ga ni Ẹlẹda awọn eniyan ati awọn isẹ wọn,
awọn [eniyan] si ni oluse awọn isẹ naa ni paapaa.
Nitori naa kò si awijare kan fun ẹnikan lori Ọlọhun
nipa ọranyan kan ti o fi silẹ, tabi eewọ kan ti o se,
kaka bẹẹ Oun l'O ni awijare ti o dopin lori awọn ẹda
Rẹ. O si tọ pe ki a maa fi akọsilẹ -kadara- se ẹri
lori awọn adanwo, yatọ si awọn alebu ati awọn ẹsẹ;
gẹgẹ bi Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", ti
sọ nipa iyan ti Anabi Muusa ja Anabi Aadama, pe:
(( تحاج
آدم وموسى، فقال موسى: أنت آدم الذي أخرجتك خطيئتك من
الجنة، فقال له آدم: أنت موسى الذي اصطفاك الله
برسالاته، وبكلامه، ثم تلومني على أمر قد قُدِّر عليَّ
قبل أن أخلق، فحج آدم موسى
)) [رواه
مسلم].
« Anabi
Aadama ati Anabi Muusa jara wọn niyan, n ni Anabi
Muusa ba sọ pe: Iwọ Aadama ni ẹni ti asise rẹ yọ ọ
kuro ninu ọgba-idẹra -Al-Janna-. N ni Anabi Aadama ba
sọ fun un pe: Iwọ ni Muusa ẹni ti Ọlọhun sa lẹsa pẹlu
awọn isẹ Rẹ, ati ọrọ Rẹ, lẹyin naa ti o wa n bu mi
lori nnkan kan ti a ti pebubu rẹ le mi lori siwaju ki
a to se ẹda mi, nitori naa Aadama bori Musa pẹlu
awijare » [Muslim l'o gbe e jade].
Awọn isẹ
ti Ọlọhun N se ẹda wọn si inu ile-aye pin si ọna meji:
Alakọkọ:
Ohun ti Ọlọhun -ibukun ati giga ni fun Un- maa N mu ki
o sẹlẹ ninu awọn isẹ Rẹ si awọn ẹda Rẹ, nitori naa
ẹnikan kò ni erongba kan tabi ẹsa kan lori rẹ, ati pe
erongba kò jẹ ti ẹnikan [nipa rẹ] yatọ si Ọlọhun, gẹgẹ
bi mimuni maa sẹmi ati pipani, aisan ati alaafia.
Ọlọhun
-giga ni fun Un- sọ pe:
}
والله خلقكم وما تعلمون
{
[سورة الصافات: 96].
« Ati pe Ọlọhun ni O da yin ati
awọn ohun ti
ẹ n se » [Suuratus-Saaffaat: 96].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
الذي خلق الموت والحياة ليبلوكم أيكم أحسن عملاً
{
[سورة الملك: 2].
« Ẹni ti O da
iku ati isẹmi, ki O le baa dan yin wo pe ta ni ninu
yin ni yoo se eyi ti o dara ju ni isẹ »
[Suuratul-Mulk: 2].
Ẹlẹẹkeji: Ohun ti awọn ẹda n
se ni apapọ wọn, ninu awọn ti wọn ni erongba, eleyii a
maa sẹlẹ pẹlu ẹsa ẹni ti o se e, ati erongba rẹ,
nitori pe Ọlọhun fi eleyii silẹ fun wọn. Ọlọhun -giga
ni fun Un- sọ pe:
}
لمن شاء منكم أن يستقيم
{
[سورة التكوير:28].
« O wa fun ẹni ti o
ba fẹ lati duro sinsin ninu yin
» [Suuratut-Takwiir: 28]. Ọlọhun -giga
ni fun Un- tun sọ pe:
}
فمن شاء فليؤمن ومن شاء فليكفر
{
[سورة الكهف: 29].
« Nitori
naa ẹni ti o ba fẹ ki o gbagbọ, ẹni ti o ba si fẹ ki o
se aigbagbọ » [Suurtul-Kahf: 29]. Nitori naa a o maa
dupẹ fun wọn lori ohun ọpẹ, a o si maa bu wọn lori
ohun eebu, bẹẹ ni Ọlọhun ki i jẹ eniyan niya afi lori
ohun ti eniyan ni ẹsa ninu rẹ, gẹgẹ bi Ọlọhun t'O ga
ti sọ pe:
}
وما أنا بظلام للعبيد
{
[سورة ق: 29].
« Ati pe
Emi ki I se alabosi si awọn ẹru [Mi] » [Suuratu Qaaf:
29]. Eniyan si mọ iyatọ laarin ẹsa ati tulaasi. Nitori
naa ni yoo se maa sọ kalẹ lati oke pẹlu àkàbà ni sisọ
kan ti o jẹ ti ẹsa, o si see se ki ẹlomiran o ti i
subu lati ori oke naa, sise ẹsa ni ti akọkọ,
ijẹni-nipa si ni ti ẹẹkeji.
Ọlọhun
da eniyan, O si da awọn isẹ rẹ, O si se erongba ati
agbara fun un, nitori naa oluse-isẹ ni paapaa ni
eniyan, nitori sise rẹ ti o kan an taara, nitori pe o
ni erongba ati agbara. Nitori naa ti o ba gbagbọ nse
l'o jẹ pẹlu erongba rẹ ati fifẹ rẹ, bẹẹ ni ti o ba se
aigbagbọ nse ni yoo jẹ pẹlu fifẹ ati erongba rẹ ti o
pe, gẹgẹ bi igba ti a ba sọ pe: Lati ara igi yii ni
eso yii ti jade, lati ara ilẹ yii si ni irugbin yii ti
jade. Eyi ti o tumọ si pe: Lati ara rẹ l'o ti sẹlẹ;
ati lati ọdọ Ọlọhun, ni itumọ pe lati ọdọ Rẹ ni isẹda
rẹ ti wa. Kò si atako laarin mejeeji, pẹlu eleyii ni
ofin Ọlọhun ati agbara Rẹ yoo se dọgba.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
والله خلقكم وما تعملون
{
[سورة الصافات: 96].
« Ati pe Ọlọhun ni O da yin ati
awọn ohun ti
ẹ n se » [Suuratus-Saaffaat: 96].
Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
فأما من أعطى واتقى. وصدق بالحسنى. فسنيسره لليسرى. وأما
من بخل واستغنى. وكذب بالحسنى. فسنيسره للعسرى
{
[سورة الليل: 5-10].
« Sugbọn
ẹni ti n tọrẹ, ti o si n paya [Ọlọhun]. Ti o si gba
ohun ti o dara ju naa gbọ. A O fi i se kongẹ irọrun
naa. Sugbọn ẹni ti o se ahun, ti o si ro pe oun to
tan. Ti o si pe ohun ti o daju naa nirọ. A O fi oun se
kongẹ inira naa » [Suuratul-Lail: 5-10].
Nnkan
meji l'o jẹ ọranyan lori eniyan nipa akọsilẹ:
Alakọkọ: Ki o
maa fi Ọlọhun wa iranlọwọ nipa sise ohun ti agbara ka,
ati jijinna si ohun ti isọra fun, ki o si maa tọrọ
lọdọ Rẹ pe ki O fi oun se kongẹ irọrun naa, ki O si
gbe oun jinna si inira naa, ki o si gbẹkẹle E, ki o si
maa sadi I. Nitori naa ki o jẹ oni-bukaata lọ si ọdọ
Rẹ nipa fifa oore, ati fifi aburu silẹ. Anabi "ki ikẹ
ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( احرص
على ما ينفعك، واستعن بالله، ولا تعجز، وإن أصابك شيء
فلا تقل: لو أنِّي فعلت كذا لكان كـذا، ولكن قل: قدر
اللَّه وما شاء فعل، فإن لو تفتح الشيطان
)).
رواه مسلم.
« Maa gbiyanju lori
ohun ti yoo se ọ lanfaani, ki o si maa wa iranlọwọ
lọdọ Ọlọhun, ma si se ko aarẹ rara, ti nnkan kan ba wa
se ọ, ma se sọ pe: Iba se pe mo ti se igbá
ni, bai bai ni i ba ri; sugbọn nse ni ki o sọ pe:
QADDARA -L-LAAHU WA MAA SHAA'A FA'AL "Akọsilẹ
Ọlọhun -ni eleyii- ohun t'O si fẹ l'O se", tori pe nse
ni [gbolohun] iba se
pe
maa n si isẹ esu silẹ » [Muslim l'o gbe e jade].
Ẹlẹẹkeji ni pe:
Ọranyan ni ki o se suuru lori ohun ti agbara ka,
nitori naa ki o ma bara jẹ, ki o si mọ daju pe lati
ọdọ Ọlọhun ni eleyii ti wa, ki o yọnu ki o si
sọpa-sọsẹ silẹ, ki o si mọ daju pe ohun ti o se oun,
kò jẹ ohun ti yoo tase oun [l'o mu un se e] bẹẹ ni
ohun ti o tase rẹ kò jẹ ohun ti yoo se e [ni kò se se
e]. Anabi "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( واعلم
أن ما أصابك لم يكن ليخطئك، وأن ما أخطأك لم يكن ليصيبك
)).
«
Mọ daju pe ohun ti o se ọ, kò jẹ
ohun ti yoo yẹ ọ silẹ [l'o mu un se ọ], ati pe ohun ti
o yẹ ọ silẹ, kò jẹ ohun ti yoo se ọ [l'o mu un ma se
ọ]».
O yẹ ki
eniyan o yọnu si akọsilẹ, nitori pe o n bẹ ninu pipe
yiyọnu si jijẹ oluwa Ọlọhun. Nitori naa o yẹ ki gbogbo
onigbagbọ-ododo o yọnu si akọsilẹ Ọlọhun; nitori pe
isẹ Ọlọhun ati akọsilẹ Rẹ oore ni gbogbo rẹ i se, ati
sise deedee, ati Hikmah -ọgbọn-. Nitori naa ẹnikẹni ti
ẹmi rẹ ba balẹ si pe ohun ti o se oun kò jẹ ohun ti
yoo tase oun, ati pe ohun ti o tase oun kò jẹ ohun ti
yoo se oun, iparagadi ati hilahilo yoo kuro ninu ọrọ
rẹ, ati pe ibẹru ati ifoya yoo kuro ninu igbesi-aye
rẹ. Nitori naa kò ni maa bara jẹ lori ohun ti o bọ mọ
ọn lọwọ, kò si ni i maa bẹru lori ọjọ-iwaju rẹ, yoo si
tipasẹ eleyii di ẹni ti o se oriire ju ni ipo ninu
awọn eniyan, ati ẹni ti o dara ju ni ẹmi ninu wọn, ati
ẹni ti ọkan rẹ balẹ ju ninu wọn. Nitori naa ẹnikẹni ti
o ba mọ pe ọjọ-ori oun ni opin, ọrọ -arziki- oun si ni
onka, ikọlẹ kò le e se alekun ọjọ-ori rẹ, bẹẹ ni ihawọ
kò le e lekun ọrọ -arziki- rẹ, tori pe gbogbo rẹ l'o
ti wa ni akọsilẹ, yoo se suuru lori ohun ti o se e
ninu awọn adanwo, yoo si maa tọrọ idarijin nipa ohun
ti o se ninu awọn asẹ ati awọn ohun alebu, yoo si yọnu
si ohun ti Ọlọhun kọ silẹ fun un, nitori naa yoo se
akojọpọ laarin titẹle asẹ Ọlọhun ati sise suuru lori
awọn adanwo.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
ما أصاب من مصيبة إلا بإذن الله ومن يؤمن بالله يهـد
قلبه والله بكل شيء عليم
{
[سورة التغابن: 11].
« Adanwo kan kò le e
kan [ẹnikan] afi pẹlu iyọnda Ọlọhun, ati pe ẹni t'o ba
gba Ọlọhun gbọ, yoo fi ọkan rẹ mọna, Ọlọhun ni
Oni-mimọ nipa gbogbo nnkan » [Suuratu t-Tagaabun: 11].
Ọlọhun t'O ga tun sọ pe:
}
فاصبر إن وعد الله حق واستغفر لذنبك
{
[سورة: ].
« Nitori
naa se suuru, dajudaju ododo ni adehun Ọlọhun, maa
tọrọ aforijin ẹsẹ rẹ » [Suuratu: ].
Ekinni ni:
Imọna ti itọka si ododo ati ifọnahanni, oun jẹ ti
gbogbo ẹda, oun ni eyi ti awọn ojisẹ ati awọn olutẹle
wọn ni agbara lori rẹ. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
وإنك لتهدي إلى صراط مستقيم
{
[سورة الشورى: 52].
« Ati pe
dajudaju irẹ yoo maa tọ awọn eniyan si ọna ti o tọ »
[Suuratush-Shuuraa: 52].
Ekeji ni:
Imọna ti kongẹ ati ifinirinlẹ lati ọdọ Ọlọhun, ni
idẹra kan lati ọdọ Ọlọhun, ati oore kan fun awọn ẹda
Rẹ, awọn olupaya Rẹ, oun ni eyi ti ẹnikan kò lagbara
lori rẹ yatọ si Ọlọhun. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
إنك لا تهدي من أحببت ولكن الله يهدي من يشاء
{
[سورة القصص: 56].
« Dajudaju iwọ
[Anabi] kò le e fi ọna mọ ẹni ti o nifẹ si, sugbọn
Ọlọhun ni maa N fi ọna mọ ẹni ti O ba fẹ »
[Suuratul-Qasas:56].
Ekinni ni:
Erongba ti akọsilẹ ti pe ki nnkan o sẹlẹ, oun ni
erongba ti o kari gbogbo ohun ti n bẹ. Nitori naa ohun
ti Ọlọhun ba fẹ yoo sẹlẹ, ohun ti kò ba si fẹ kò ni i
sẹlẹ. O si pa dandan pẹlu rẹ pe ki ohun ti a gba lero
o sẹlẹ, sugbọn kò pa dandan pe ki ifẹ ati iyọnu o bẹ
pẹlu rẹ, ayafi ti erongba ti ofin -Sharia- ba rọ mọ
ọn. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
فمن يرد الله أن يهده يشرح صدره للإسلام
{
[سورة الأنعام: 125].
«
Ẹnikẹni ti Ọlọhun ba gbero lati fi ọna mọ ọn, yoo se
isipaya aya rẹ si Islam » [Suuratul-An-aam: 125].
Ekeji ni:
Erongba ti ẹsin, ti ofin Sharia, oun ni ninifẹ si ohun
ti a gba lero, ati awọn ẹni-rẹ, ati yiyọnu si wọn, kò
si pa dandan pe ki ohun ti a gba lero naa o sẹlẹ, afi
ti erongba ti akọsile ti pe ki nnkan o sẹlẹ ba rọ mọ
ọn. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
يريد الله بكم اليسر ولا يريد بكم العسر
{
[سورة البقرة: 185].
« Ọlọhun
gbero irọrun fun yin, kò gbero isoro fun yin »
[Suuratul-Baqarah: 185].
Erongba
pe ki nnkan o sẹlẹ l'o gbooro ju ni gbogbo ọna, nitori
pe gbogbo ohun ti a gba lero ti ofin Sharia ti o sẹlẹ
ti di ohun ti a gba lero pe ki o sẹlẹ, sugbọn ki i se
gbogbo ohun ti a gba lero pe ki o sẹlẹ ni yoo sẹlẹ
l'ohun ti a gba lero ninu ofin Sharia. Nitori naa
orisi erongba mejeeji naa l'o rinlẹ l'ara igbagbọ
Abubakar, "ki Ọlọhun O yọnu si i", ni apejuwe. Apejuwe
ohun ti erongba ti ki nnkan o sẹlẹ nikan si rinlẹ si
ara rẹ ni aigbagbọ Abu Jahl. Bẹẹ ni ohun ti erongba pe
ki nnkan o sẹlẹ kò rinlẹ ninu rẹ bi o tilẹ jẹ wi pe a
fẹ ẹ ninu erongba ti ofin Sharia ni igbagbọ Abu Jahl
naa.
Nitori
naa bi o tilẹ jẹ pe Ọlọhun fẹ awọn ẹsẹ ni akọsilẹ
-kadara- O si fẹ ẹ ni sisẹlẹ, sugbọn kò yọnu si i ni
ẹsin, bẹẹ ni kò nifẹ si i, ati pe kò pa ni lasẹ pẹlu
rẹ, kaka bẹẹ, nse l'O N binu rẹ, ti O si N korira rẹ,
ti O si kọ ọ fun'ni, ti O si N se ileri-iya si ẹni ti
o ba se e, gbogbo eleyii si n bẹ ninu akọsilẹ -kadara-
Rẹ.
Sugbọn
awọn itẹle asẹ Rẹ, ati igbagbọ-ododo, dajudaju O nifẹ
si wọn, O si N pa'ni lasẹ pẹlu wọn, O si N se adehun
ẹsan ati ere ti o dara fun ẹni ti n se wọn. Nitori naa
a kò le e sẹ Ọlọhun -mimọ ni fun un- yatọ si pẹlu
erongba Rẹ, bẹẹ ni nnkan kan kò le e sẹlẹ afi ohun ti
o gbero. Ọlọhun t'O ga sọ pe:
}
ولا يرضى لعباده الكفر
{
[سورة الزمر: 7].
«
Ati pe kò ni I yọnu si aigbagbọ fun
awọn ẹru Rẹ » [Suuratuz-Zumar: 7]. Ọlọhun -mimọ
ni fun Un- tun sọ pe:
}
والله لا يحب الفساد
{
[سورة البقرة: 205].
« Ọlọhun
Ọba kò fẹran ibajẹ » [Suuratul-Baqarah: 205].
[11] Awọn
okunfa ti wọn maa n ti akọsilẹ -kadara- danu:
Ọlọhun
se awọn okunfa kan fun awọn akọsilẹ wọnyi, ti wọn maa
n ti wọn, ti wọn si maa n gbe wọn kuro, bii adua, ati
saraa sise, ati awọn oogun, ati sisọra, ati lilo
idurosinsisn. Nitori pe kaluku wọn wa ninu idajọ
Ọlọhun, ati akọsilẹ Rẹ, titi ti o fi de ori aarẹ, ati
laakaye.
Ọrọ pe
asiri Ọlọhun ni ara awọn ẹda Rẹ ni akọsilẹ, mọ lori
agban eyi ti o pamọ ninu akọsilẹ, tori pe ẹnikan kò mọ
paapaa awọn nnkan yatọ si Ọlọhun, ati pe eniyan kò le
e ri i, gẹgẹ bii wi pe Ọlọhun si eniyan lọna, tabi O
fi ọna mọ eniyan, O pa'ni tabi O mu'ni sẹmi, O kọ lati
fun'ni, tabi O fun'ni. Gẹgẹ bi Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a" ti sọ pe:
(( إذا
ذكر القدر فأمسكوا
)) [رواه
مسلم].
« Nigba
ti a wọn ba sọ nipa akọsilẹ -kadara- ẹ yaa pa ẹnu mọ »
[Muslim l'o gbe e jade].
Sugbọn
awọn agban akọsilẹ yoku, ati ọgbọn rẹ ti o ga, ati
awọn ipele rẹ, ati awọn ipo rẹ, ati awọn oripa rẹ, o
tọ pe ki a se alaye eleyii ati mimọ rẹ fun awọn
eniyan, nitori pe ọkan ninu awọn origun igbagbọ eyi ti
o yẹ ki a kọ nipa rẹ, ki a si mọ nipa rẹ ni akọsilẹ
-kadara-. Gẹgẹ bi Ojisẹ Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun
o maa ba a" ti sọ nigba ti o wi awọn origun
igbagbọ-ododo fun Malaika Jibriil, "ki ọla Ọlọhun o
maa ba a" pe:
(( هذا
جبريل، أتاكم يعلمكم دينكم
)) [رواه
مسلم].
«
Jibriil niyi, o wa ba yin lati kọ yin ni ẹsin yin »
[Muslim l'o gbe e jade].
Ohun ti
o pamọ ni imọ Ọlọhun t'O ga ti o ti siwaju nipa ohun
ti yoo sẹlẹ, ẹnikan kò mọ ọn yatọ si I, ohun ti a se
aimọkan nipa rẹ ni i se fun awọn ti a pa lasẹ jijọsin.
Nitori naa kò si awijare kan fun ẹnikan ninu rẹ, ati
pe kò tọ pe ki a fi isẹ silẹ ni ẹni ti o fi ẹyin ti
ohun ti o ti siwaju ninu akọsilẹ Ọlọhun, tori pe
akọsilẹ ki i se awijare fun ẹnikan lori Ọlọhun, tabi
lori awọn ẹda Rẹ, iba si se pe o tọ fun ẹnikan pe ki o
fi akọsile se awijare lori ohun ti n se ninu awọn
aidara ni, a ki ba ti fi iya jẹ alabosi kan, a ki ba
si ti pa ọsẹbọ kan, ati pe a kò ba ti gbe ofin
ifiyajẹ-ẹlẹsẹ kan dide, bẹẹ ni ẹnikan ki ba ti ko ara
ro nibi abosi. Eleyii wa ninu sise ibajẹ ninu ẹsin ati
ni ile-aye eyi ti a mọ inira rẹ.
A o sọ fun ẹni
ti n fi akọsilẹ se awijare pe: O kò ni imọ amọdaju kan
pe o n bẹ ninu awọn ọmọ ọgba-idẹra -Al-Janna- tabi
ninu awọn ọmọ ina, ati pe ti o ba se pe o ni amọdaju
kan ni, a kò ba ti pa ọ lasẹ, a kò ba si ti kọ -nnkan
kan- fun ọ, sugbọn maa sisẹ, Ọlọhun yoo fi ọ se kongẹ
pe ki o jẹ ọkan ninu awọn ọmọ Al-Janna.
Apa kan ninu
awọn Sahaabe sọ nigba ti wọn gbọ awọn ẹgbawa-ọrọ nipa
akọsilẹ pe: N kò ti jẹ ẹni ti o ni igbiyanju to bi mo
ti se ni in nisinsinyi ri. Anabi "ki ikẹ ati ọla
Ọlọhun o maa ba a" sọ nigba ti wọn bi i leere nipa
sise awijare pẹlu akọsilẹ pe: Ẹ maa sisẹ, onikaluku ni
a o se idẹkun fun, nitori ohun ti a da a fun. Nitori
naa ẹni ti o ba jẹ ọkan ninu awọn oloriire, a o fi i
se kongẹ lati se isẹ awọn oloriire, bẹẹ ni a o fi ẹni
ti o jẹ ọkan ninu awọn oloriibu se kongẹ lati se isẹ
awọn oloriibu. Lẹyin naa l'o wa ka:
}
فأما من أعطى واتقى. وصدق بالحسنى. فسنيسره لليسرى. وأما
من بخل واستغنى. وكذب بالحسنى. فسنيسره للعسرى
{
[سورة الليل: 5-10].
« Sugbọn
ẹni ti n tọrẹ, ti o si n paya [Ọlọhun]. Ti o si gba
ohun ti o dara ju naa gbọ. A O fi i se kongẹ irọrun
naa. Sugbọn ẹni ti o se ahun, ti o si ro pe oun to
tan. Ti o si pe ohun ti o daju naa nirọ. A O fi oun se
kongẹ inira naa » [Suuratul-Lail: 5-10].
Nnkan ti
ọgbọn [wulo] ninu rẹ; ki o ma se ko agara nidi rẹ.
Ati
nnkan kan ti kò si ọgbọn kan [ti eniyan le da si i];
ki o ma se bara jẹ nipa rẹ.
Ọlọhun
-mimọ ati giga ni fun Un- mọ nipa awọn adanwo siwaju
ki wọn o to sẹlẹ, ki i si i se imọ t'O ni nipa wọn ni
ohun ti o mu ki ẹni ti adanwo se naa o bọ si inu
adanwo naa, sugbọn nse l'o sẹlẹ pẹlu awọn okunfa ti o
rọ mọ sisẹlẹ rẹ, ti sisẹlẹ rẹ ba jẹ nitori kikọlẹ
eniyan, latari pipa awọn okunfa ati awọn ọna ti wọn
maa sọ eniyan nibi sisubu sinu rẹ ti, ti ẹsin rẹ si pa
a lasẹ pe ki o lo wọn, oun ni ẹni-ibawi lori kikọlẹ rẹ
nipa sisọ ara rẹ, ati ailo awọn okunfa ti adamọ eyi ti
yoo sọ ọ, sugbọn ti kò ba ni agbara lati ti adanwo
yii, yoo jẹ ẹni ti o ni awawi.
Nitori
naa didi awọn okunfa mu kò tako akọsilẹ -kadara- ati
igbẹkẹle Ọlọhun, koda ipin kan ni i ninu rẹ, sugbọn ti
akọsilẹ ba ti sẹlẹ ọranyan ni ki a yọnu si i, ki a si
juwọ-jusẹ silẹ fun un, ki a si sẹri si idi ọrọ rẹ t'o
ni:
(( قدر
الله وما شاء فعل
)).
«
Akọsilẹ Ọlọhun [ni eyi] ohun ti O si fẹ l'O se ».
Sugbọn ki o to di pe o sẹlẹ ọna ẹni ti a pa lasẹ
ijọsin ni ki o di awọn okunfa ti o ba ofin -Sharia- mu
mu, ati titi awọn akọsilẹ pẹlu awọn akọsilẹ. Awọn
anabi di awọn okunfa ati ọna eyi ti yoo sọ wọn lọdọ
ọta wọn mu, t'ohun ti pe ẹni ti a se iranlọwọ fun pẹlu
isẹ Ọlọhun ati isọ lati ọdọ Ọlọhun ni wọn, Ojisẹ
Ọlọhun "ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", asiwaju
awọn olugbẹkẹle Ọlọhun naa jẹ ẹni ti i maa n di awọn
okunfa mu, t'ohun ti agbara igbẹkẹle rẹ si Oluwa rẹ.
Ọlọhun
t'O ga sọ pe:
}
وأعدوا لهم ما استطعتم من قوة ومن رباط الخيل ترهبون به
عدو الله وعدوكم
{
[سورة الأنفال: 60].
« Ẹ pese
ohun ti ẹ ba ni agbara rẹ silẹ de wọn ninu ohun-ija,
ati ninu siso ẹsin mọlẹ, lati dẹruba awọn ọta Ọlọhun
ati awọn ọta yin » [Suuratul-Anfaal: 60]. Ọlọhun t'O
ga tun sọ pe:
}
هو الذي جعل لكم الأرض ذلولا فامشوا في مناكبها وكلوا من
رزقه وإليه النشور
{
[سورة الملك: 15].
« Oun ni
Ẹni ti O se ilẹ fun yin ni irọrun, nitori naa ẹ maa
rin ni awọn agbegbe rẹ, ki ẹ si maa jẹ ninu èsè rẹ.
Ọdọ Rẹ si ni agbedide yin yoo jẹ» [Suuratul-Mulk: 15].
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a", sọ pe:
(( المؤمن
القوي خير وأحب إلى الله من المؤمن الضعيف، وفي كل خير،
احرص على ما ينفعك، واستعن بالله، ولا تعجز، وإن أصابك
شيء فلا تقل: لو أنِّي فعلت كذا لكان كـذا، ولكن قل: قدر
اللَّه وما شاء فعل، فإن لو تفتح عمل الشيطان
)).
رواه مسلم.
«
Olugbagbọ-ododo [ti o jẹ] alagbara ni
oore ju, Ọlọhun si fẹran rẹ ju
olugbagbọ-ododo ti o lẹ lọ,
sugbọn oore n bẹ ni ara onikaluku wọn. Maa gbiyanju
lori ohun ti yoo se ọ lanfaani, ki o si maa wa
iranlọwọ lọdọ Ọlọhun, ma si se ko aarẹ rara, ti nnkan
kan ba wa se ọ, ma se sọ pe: Iba se pe mo ti se igbá
ni, bai bai ni i ba ri; sugbọn nse ni ki o sọ pe:
QADDARA -L-LAAHU WA MAA SHAA'A FA'AL "Akọọlẹ
Ọlọhun -ni eleyii- ohun t'O si fẹ l'O se", tori pe nse
ni [gbolohun] iba se
pe
maa n si isẹ esu silẹ » [Muslim l'o gbe e jade].
Ẹnikẹni
ti o ba tako akọsilẹ ti tako ipilẹ kan ninu awọn ipilẹ
ofin -Sharia- o si ti se aigbagbọ pẹlu eleyii. Apa kan
ninu awọn asiwaju rere -ki Ọlọhun o kẹ ẹ- sọ pe: Ẹ maa
fi imọ ba awọn ti wọn tako akọsilẹ -Qadariyyah- se
agbeyewo, nitori naa ti wọn ba tako o, wọn se
aigbagbọ, ti wọn ba si gba a, a da wọn nija ni yun un.
Nini
igbagbọ si idajọ Ọlọhun ati akọsilẹ ni awọn eso daadaa
kan, ati awọn oripa ti o dara, eyi ti yoo pada si ọdọ
ijọ ati onikaluku pẹlu daadaa, ninu wọn ni:
a- Wi pe
a maa so eso orisirisi awọn ijọsin ti o dara ati awọn
iroyin ẹyin, gẹgẹ bi sise afọmọ fun Ọlọhun, ati
gbigbẹkẹle E, ati bibẹru Rẹ, ati irankan, ati riro ero
rere si I, ati sise suuru ati agbara amumara, ati
gbigbe ogun ti isọretinu, ati yiyọnu si Ọlọhun, ati
sise Ọlọhun ni àáso pẹlu ọpẹ ati didunnu si oore Rẹ
ati aanu Rẹ, ati titẹriba fun Ọlọhun, Ọba t'O ga t'O
si gbọn-un-gbọn, ati fifi igberaga ati motómotó silẹ.
A tun maa so eso ninawo si awọn ọna rere, ni ti
ifayabalẹ si Ọlọhun, ati akin ati igboya, ati
ayo-ọkan, ati fifun ẹmi ẹni lọwọ, ati akolekan ti o
ga, ati idurosinsin, ati igbiyanju ninu awọn nnkan,
ati sise deedee ni asiko irọra ati isoro, ati bibọ
lọwọ ilara, ati atako, ati gbigba awọn laakaye lọwọ
awọn aforihun ati awọn irọ, ati isinmi ẹmi ati bibalẹ
ọkan.
b- Wi pe
onigbagbọ si akọsilẹ yoo maa lọ ninu igbesi-aye rẹ
lori ilana ti o dara, tori naa idẹra kò ni i mu un yọ
ayọ pọrọ, bẹẹ ni kò ni i sọ ireti nu pẹlu adanwo, yoo
si ni amọdaju pe ohun ti o sẹlẹ si i ninu inira, pẹlu
akọsilẹ Ọlọhun l'o se sẹlẹ ni ti adanwo. Nitori naa kò
ni i bara jẹ, sugbọn yoo maa se suuru, yoo si maa reti
ẹsan lọdọ Ọlọhun.
d- Wi pe
a maa se isọ nibi awọn okunfa anu, ati atunbọtan
buburu, nigba ti o se pe yoo maa bi iyanju gbogbo igba
lori atidurodeedee, ati sise awọn ise rere lọpọlọpọ,
ati jijinna si awọn ẹsẹ ati awọn ohun ti i maa n fa
iparun.
e- Wi pe
a maa so eso idojukọ awọn isoro ati awọn ibẹru pẹlu
ọkan ti o rinlẹ fun awọn olugbagbọ-ododo, ati amọdaju
pipe, pẹlu sise awọn okunfa.
Anabi
"ki ikẹ ati ọla Ọlọhun o maa ba a" sọ pe:
(( عجبا
لأمر المؤمن، إن أمره كله له خير، وليس ذلك إلا للمؤمن،
إن أصابته سراء شكر، فكان خيراً له، وإن أصابته ضراء
صبر، فكان خيراً له
)).
[رواه مسلم].
« Iyalẹnu ni ọrọ olugbagbọ-ododo,
dajudaju rere ni gbogbo ọrọ rẹ
jẹ fun un, eleyii kò si si
fun ẹnikan yatọ si olugbagbọ-ododo, bi idẹra ba ba a,
yoo dupẹ, nitori naa yoo jẹ rere fun un, ti inira ba
si se e, yoo
se suuru, nitori naa yoo jẹ rere fun un » [Muslim l'o
gbe e jade].